Američki predsjednik Barack Obama najavio je u srijedu veće uključenje njegove administracije i saveznih vlasti, uključujući i ministarstvo obrane, u borbu s velikom naftnom mrljom u Meksičkom zaljevu koja prijeti ekološkom katastrofom u priobalju Louisiane i delti rijeke Mississippi.
'Moja će administracija iskoristiti sva raspoloživa sredstva, potencijalno i ministarstvo obrane, kako bi odgovorili na taj incident', rekao je Obama, ističući da je naftna korporacija 'British Petrol (BP) odgovorna za financiranje troškova operacije čišćenja' naftne mrlje, nastale nakon prošlotjedne eksplozije i potonuća platforme na njezinoj bušotini Deepwater Horizon. Glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs izjavio je da će se incident u Meksičkom zaljevu uzeti u obzir kod odlučivanja o daljnjem povećanju eksploatacije nafte u priobalju SAD-a. Guverner Louisiane Bobby Jindal u četvrtak je proglasio izvanredno stanje, rekavši da naftna mrlja, koja je stigla na 10-kilometra od obale, 'prijeti prirodnim resursima'.
>> Curi iz potopljene platforme, druga evakuirana
Janet Napolitano, ministrica domovinske sigurnosti, rekla je na brifingu u Bijeloj kući da je naftna mrlja 'prioritet od nacionalne važnosti', što znači da se u borbi s njom mogu korisiti sredstva saveznih fondova. Napolitano će u petak posjetiti Louisianu, zajedno s ministrom unutarnjih poslova Kenom Salazarom i Lisom Jackson, ravnateljicom Agencije za zaštitu okoliša. U četvrtak je utvrđeno da nafta istječe na tri mjesta iz oštećenih podmorskih instalacija bušotine, na 1500 m dubine. Radi se o pet puta većim količinama od prvotno procijenjenih, oko 5.000 barela dnevno (22.730 litara) a ne 1.000 barela kako se vjerovalo, rekla je na brifingu Mary Landry, kontraadmiral Obalne straže, pozivajući se na znanstvenike Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).
>> Potonula naftna plaforma prijeti ekološkom katastrofom
Napori na čišćenju naftne mrlje u četvrtak su pretrpjeli neuspjeh, jer su loši uvjeti na moru spriječili kontrolirano sagorijevanje dijela gušćih naslaga nafte na površini, kazala je Sally Brice O'Hare, također kontraadmiral Obalne straže. 'Mi smo bili vrlo agresivni, i spremni smo za najgori slučaj,' rekla je O'Hare novinarima, dodajući da se u petak očekuje dolazak naftne mrlje do obala Louisiane. Istjecanje nafte, koja se u podmorskom ležištu nalazi pod pritiskom, posljedica je eksplozije i požara 20. travnja na platformi Deepwater Horizon, i njezinog potonuća dan kasnije, na oko 80 km južno od obale Louisiane. U incidentu je nestalo 11 radnika, za koje se vjeruje da su poginuli, a 17 ih je ozlijeđeno. Servisnim brodom s platforme je evakuirano 115 radnika. The Wall Street Journal izvijestio je u četvrtak da bušotina Deepwater Horizon nije bila opremljene s tzv. akustičnim prekidačem, velikim sigurnosnim ventilom na daljinsko upravljanje koji se koristi kao posljednje sredstvo zaštite od istjecanja nafte na platformama.
>> Potonula zapaljena naftna platforma, traga se za 11 osoba
Akustični prekidač, koji koriste veliki proizvođači nafte iz podmorja Norveška i Brazil, u SAD-u nije obvezan. U SAD-u je prije par godina razmatrana njegova obvezne uporaba, ali su tvrtke koje istražuju naftu osporile njegovu učinkovitost u odnosu na cijenu od 500.000 dolara. Zamjena uništene platforme koštat će 560 milijuna dolara, a BP je objavio da dnevno troši šest milijuna dolara na operaciju čišćenja naftnog zagađenja. Duž obala Louisiane postavljeno je oko devet kilometara plutajućih zaštitnih crijeva, a još 40 kilometara je u pripremi, rekao je Charlie Henry, stručnjak za izlijevanje nafte Nacionalne uprave za oceane i atmosferu.
'Ovo je jako velika stvar'
Naftna mrlja nastala nakon prošlotjedne eksplozije i potonuća platforme British Petrola u Meksičkom zaljevu, u noći na petak stigla je do obala Louisiane, gdje ugrožava neka od najboljih ribolovnih područja u SAD-u, kao i ekosustave u priobalju i delti Mississippija. Naftna mrlja je pet puta veća od prvotnih predviđanja i ako se ne zaustavi daljnje istjecanje nafte na bušotini, ugroženom području prijeti ekološka katastrofa veća od one koja je pogodila Aljasku nakon havarije supertankera Exxon Valdez 1989., iz koga se izlilo 50 tisuća tona nafte, izvješćuju američke TV mreže.
>> VIDEO: Platforma u plamenu, 12 osoba nestalo
Stručnjaci ističu da bi nafta iz BP-ove bušotine Deepwater Horizon sadašnjim tempom od oko 23 tone dnevno trebala istjecati dva mjeseca da se dostigne količina Exxon Valdeza, kao i da je riječ o lakoj nafti koja brže hlapi, za razliku od teške nafte s Aljaske. Međutim, stručnjaci istodobno upozoravaju da je razvoj situacije teško predvidjeti, jer su uništene instalacije iz kojih istječe nafta na dubini od 1500 metara, što otežava napore da se zaustavi istjecanje. 'To izaziva veliku zabrinutost', izjavio je David Kennedy iz Nacionalne uprave za oceane i atmosferu. 'Ja sam prestrašen. Ovo je jako, jako velika stvar. I napori koje će biti potrebni da se nešto učini, pogotovo ako se istjecanje nastavi, prelaze ljudsko poimanje', rekao je Kennedy. (Hina)
