Mikroskopski tragovi života otkriveni na kometu?

Karakteristike kometa 67P/ Churyumov-Gerasimenko, kao što je njegova organsko-bogata crna kora, najbolje objašnjavaju prisutnosti živih organizama ispod ledene površine, tvrde dr. Max Wallis i profesor Chandra Wickramasinghe, piše Daily Mail.

Pročitajte i ovo Ispisala je povijest ROSETTA ZAVRŠILA MISIJU Zabila se u komet i naprasno izgubila kontakt s letjelicom 12-godišnja misija Dovedena u pitanje jedna od ključnih teorija o stvaranju Sunčeva sustava

Rosetta, europska svemirska letjelica koja kruži oko kometa, također je prikupila neobične 'nakupine' organskog materijala koji podsjeća na virusne čestice.

Ali ni Rosetta ni Philae nemaju opremu da pretražuju postoji li dokaz života na kometu, nakon što je prijedlog da im se ugradi i ta vrsta instrumenata, navodno ismijan.

Astronom i astrobiolog Chandra Wickramasinghe, koji je bio uključen u misiju planiranja još prije 15 godina, rekao je da želio uključiti jeftin eksperiment detekcije života. Ali, tada se to smatralo bizarnim prijedlogom.

PROBUDIO SE I POZDRAVIO 'Halo, Zemlja! Jel' se čujemo?'

On i kolega dr. Max Wallis sa Sveučilišta Cardiff, vjeruju da bi 67P i drugi slični kometi mogli na sebi imati mikrobe slične 'ekstremofilima' koji nastanjuju najnepristupačnije dijelove Zemlje.

Kometi su moguće je, pomogli u sijanju sjemena života na Zemlji i moguće drugim planetima kao što je Mars u ranim životima sunčevog sustava.

Profesor Wickramasinghe i dr. Wallis proveli su kompjuterske simulacije koje upućuju na to da bi mikrobi mogli naseljavati vodene predijele kometa.

Organizmi koji sadrže soli protiv smrzavanja, mogli bi biti aktivni na temperaturama koje idu i 40 stupnjeva ispod nule, pokazalo je njihovo istraživanje.

Komet ima crnu koru ugljikovodika koja se nalazi iznad leda, glatka ledena 'mora' i spljoštene kratere koji sadrže 'jezera' smrznute vode na kojoj leže organski ostaci.
'Podaci koji dolaze od kometa, čini se nedvojbeno, po mom mišljenju, ukazuju na to da se mikroorganizmi nalaze u formaciji ledenih struktura, dominiraju aromatski ugljikovodici i vrlo tamna površina', rekao je Wickramasinghe.

Rekao je da nekoliko pukotina na ledu pokazalo da 'izbacuje materijal' koji pada na površinu.

'Mislim da aktivnost mikroba ispod površine rezultira plinom koji se stvara do točke gdje se preklapanjem slojeva led ne može izdržati pritisak', kaže profesor.

Biološki mehanizmi bili su vjerojatna objašnjenja za velike količine organskih plinova koji su promatrani oko kometa, uz vodu, spomenuo je.

Philae je potvrdio prisutnost 'prstena i linearnog lanca' organskim molekula na površini 67P koje su bile složenije od običnih ugljikovodika kao što je metan, rekao je profesor Wickramasinghe. Međutim, nemoguće je reći predstavljaju li one aminokiseline.

Nakupine čestica koje su otkrivene Rosettom, mogle bi biti virusne čestice. Dok se komet približava suncu, na udaljini od 195 milijuna kilometara, obitelj mikroorganizama mogla bi postati aktivnija, kažu znanstvenici.

'Trenutačno se procjenjuje da se u galaksiji nalazi više od 140 milijardi egzoplaneta. Planeta na kojima se može nalaziti život u našoj galaksiji, prilično je mnogo, a sljedeći sustav do našega je udaljen nešto sitno. Mislim da je neupitno da će život biti kozmički fenomen.

Prije petsto godina vodila se borba oko pridobivanja ljudi da prihvate kako Zemlja nije središte svemira. Nakon te revolucije naše razmišljanje i dalje se usredotočavalo na Zemlju kada su u pitanju život i biologija. To je duboko usađeno u našoj znanstvenoj kulturi i bit će potrebno puno dokaza da se toga riješimo', kaže profsedor Wickramasinghe.

Naglasio je da, kada se pojavio dokaz o organskim molekulama u svemiru tijekom 1970-ih, protivnici su bili žestoki i iz znanstvenog establišmenta. Buduće misije 67P i drugi kometi trebali bi uključiti instrumente koji tragaju za životom. Međutim, svemirske agencije odbacile su seriju zahtjeva u potrazi za životom.

'Rosetta je već pokazala da komet ne treba gledati kao zaleđeno i neaktivno tijelo, već nešto što podupire geološke procese i moglo bi biti gostoljubivo prema mikroživotu više nego Arktik i Antarktik', zaključuje dr. Wallis.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook