Njemački magazin Focus je izradio kalendar važnih susreta i odluka tijekom iduća dva mjeseca koji bi mogli smanjiti napetost glede zajedničke europske valute ili pak donijeti eskalaciju krize. Pri tome su najvažnija pitanja ostanak ili odlazak Grčke iz euro zone i stanje u Španjolskoj i Italiji.
Prvi u nizu događaja koje Focus smatra važnima za sudbinu eura jest dolazak grčkog ministra financija Ioannisa Stournarasa u Berlin 4. rujna i susret s njegovim njemačkim kolegom Wolfgangom Schaeubleom. Dan kasnije, stručnjaci EU, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda počet će kontrolu poštivanja zahtjeva o štednji, što bi moglo potrajati do početka listopada. Nakon toga će ministri euro zone i MMF donijeti odluku o dodatnim milijardama pomoći, bez kojih bi Grčka bankrotirala. Magazin podsjeća da će Grčka nastojati dobiti dodatne dvije godine za provedbu reformi i mjera štednje.
Uprava Europske središnje banke sastaje se 6. rujna, a Italija i Španjolska s posebnom pozornošću očekuju taj susret, nadajući se smanjenju visokih kamata na zajmove što ih uzimaju. Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi početkom je kolovoza najavio moguće smanjenje kamata. Međutim, ta bi namjera mogla naići na otpor, budući je guverner njemačke Bundesbanke Jens Weidmann nedavno upozorio da ta politika za njega podsjeća na 'financiranje države uz pomoć tiskare novca'.
Istog dana kad se bude održavao sastanak čelnika Europske središnje banke, njemačka kancelarka Angela Merkel boravit će u Madridu, gdje će se susresti s predsjednikom španjolske vlade Marianom Rajoyem. Španjolska je od euro zone već dobila obećanje pomoći do 100 milijardi eura za španjolske banke koje su u krizi. U rujnu bi trebalo biti poznato koje banke će dobiti koliki iznos. Dodatni problem za Španjolsku su financijski problemi države i španjolskih regionalnih vlada.
Dodatni udar za europski fiskalni pakt i Europski fond za spašavanje eura (ESM) mogao bi doći opet iz Njemačke, točnije od njemačkog ustavnog suda koji bi 12. rujna trebao presuditi o tužbama protiv ESM-a. Fond je zapravo trebao početi djelovati još u srpnju i postati najvažniji mehanizam u borbi protiv krize. Zasad nema naznaka da bi njemački ustavni sud zaista mogao zaustaviti ESM, a kad bi se to dogodilo, to bi moglo značiti raspad cijele strategije spašavanja eura.
>> Milijarder pozvao Austriju na odbacivanje eura
Istoga dana kad njemački ustavni sud bude odlučivao o ESM-u, u Nizozemskoj će se održavati prijevremeni parlamentarni izbori. Oni su važni zbog toga što bi mogli značiti odlazak s vlasti desno-liberalne vlade koja je bila snažan saveznik Angeli Merkel u njezinoj strategiji za spas eura. Nizozemski socijalisti, koji vode u ispitivanju javnog mnijenja, najavili su da će se u slučaju pobjede boriti protiv mjera štednje koje promiče Berlin.
Toga dana, 12. rujna, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso predstavit će plan o jedinstvenom mehanizmu kontrole banaka, koji bi trebao biti stvoren do siječnja iduće godine. Barroso želi da kontrolnim mehanizmom budu obuhvaćene ne samo velike banke, nego sve banke unutar euro zone. Pitanje je kako bi se mehanizam odnosio prema bankama izvan zone, primjerice onima u Velikoj Britaniji. Jedinsveni kontrolni mehanizam predstavlja preduvjet za buduću izravnu pomoć ESM-a bankama u krizi.
Ministri financija EU sastaju se 8. i 9. listopada, a na dnevnom redu bit će pitanja krize euro zone.
Nakon toga, 18. i 19. listopada očekuje se sastanak na vrhu Europske unije u Bruxellesu, koji bi se mogao pretvoriti u krizni summit. Na dnevnom redu sigurno će se naći problemi Grčke, piše Focus, podsjećajući da će do tada biti gotovo i izvješće trojke EU, Europske središnje banke i MMF-a o Grčkoj. Dok Grčka traži više vremena za provedbu programa štednje, drugdje se javljaju kritički glasovi o njoj, posebice u Njemačkoj gdje pojedini političari otvoreno zahtijevaju da Grčka napusti euro zonu.
Na sastanku EU-a očekuju se i informacije od Španjolske o tome kolika je pomoć potrebna njezinim bankama i je li potreban posebni program pomoći za Španjolsku. Osim toga, kao dodatni problem javlja se i Cipar.
Krajem listopada ističe rok kad bi Španjolska trebala vratiti zajmove u visini od 20 milijardi eura. Ukoliko se pozicija Španjolske na financijskim tržištima do tada ne popravi, zemlja bi također mogla zatražiti pomoć ESM-a, piše Focus.(Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
