Za reizbor se natječe šef države Tassos Papadopoulos, kandidat vladajuće koalicije koju čini njegova stranka Diko (desni centar) te stranka Edek (socijaldemokrati).
Papadopoulos čvrsto zastupa i brani prava zajednice ciparskih Grka, napominje agencija France presse.
Glavni protukandidati su mu Demetri Christofias, vođa stranke Akel, (komunisti) i predsjednik parlamenta Ioannis Kasoulides, kandidat stranke Disy (desnica).
Obojica zagovaraju otvaranje prema zajednici ciparskih Turaka.
U nedjelju je među 516.000 birača prvi put na glasovanje pozvano i 400 ciparskih Turaka od njih tisuću koji žive u grčkom dijelu otoka.
Cipar je od 1974. godine podijeljen na malu Tursku Republiku Sjeverni Cipar koju priznaje samo Turska i na međunarodno priznatu Republiku Cipar.
Cijeli otok je na referendumu 2004., koji su organizirali Ujedinjeni narodi, glasovao o prijedlogu ponovnog ujedinjenja za koji su se izjasnili ciparski Turci, ali ga je odbacila Republika Cipar i 1. svibnja pristupila Europskoj uniji.
Pitanje ujedinjenja i na ovim je izborima važna tema, iako je dijalog zapeo u slijepoj ulici. Od trojice glavnih kandidata samo je Kasoulides 2004., glasovao za "ujedinjenje", a najtvrđe stajalište prema ciparskim Turcima brani Papadopoulos.
Mirovne snage UN-a od 860 ljudi nadziru tampon zonu koja dijeli otok, a nakon referenduma UN nije iznosio novih inicijativa prepustivši stranama da same organiziraju pregovore.
U slučaju pobjede Papadopoulosa, drže promatrači, ne očekuju se nikakvi koraci prema ujedinjenju, dok bi Christofias i Kasoulides mogli zagovarati konstruktivniji pristup.
No Papadopoulos je vrlo popularan i ciparski Grci smatraju ga jastrebom koji je zaštitio narod od nepravednog sporazuma.
Ankete pokazuju da će utrka biti tijesna i predviđaju svakome od trojice glavnih kandidata 30 posto glasova, s blagom prednošću u korist Papadopoulosa.
Smješten u istočnom Mediteranu na 9.251 km2, Cipar je udaljen 60 kilometara od turske obale, a 200 km od sirijske i libanonske. U prošlosti su ga kolonizirali i njime upravljali Grci, Perzijanci, Egipćani, Rimljani, Bizant, Venecija te Otomansko carstvo, a pod britanskom je upravom od 19. stoljeća.
Neovisnost je izborio poglavar pravoslavne crkve Makarios 1960. godine i postao prvi predsjednik sve do smrti 1977.
Turizam je najvažnija gospodarska grana s 20 posto udjela u BDP-u i kojom je u 2007. ostvaren prihod od gotovo dvije milijarde eura.
-
policija upalaVIDEO U Travniku nakon utakmice jedva spriječen fizički obračun navijača BiH i Hrvata
-
veliki danKći Nives Celzijus poslala emotivnu poruku o svojoj savršenoj obitelji
-
Žalili se i upalilo jeUtrka u Monaku tek je sad završila: Žalba je usvojena, novi je vozač na pobjedničkom postolju!
