Može li nas Sunce spasiti od globalnog zagrijavanja? Do 2050. ući će u jednu od svojih hladnih faza

Promjene koje opažamo na Suncu i nazivamo Sunčevom aktivnošću odvijaju se periodično u ciklusima prosječne duljine od 11 godina, iako ciklusi variraju u duljini - između 8 i 15 godina.

Pročitajte i ovo COP29 "Polica osiguranja za čovječanstvo": Može li ovaj dogovor doista zaštititi milijarde života? Sprječavanje katastrofa Upozorenje Svjetske banke: "Zapadni Balkan mora uložiti 37 milijardi dolara!"

Promjene koje se događaju obuhvaćaju količinu izračene energije, brojnost i raspored Sunčevih pjega, brojnost Sunčevih baklji te oblik i veličinu korone.

Vremenski period najveće aktivnosti naziva se Sunčev maksimum. Na svojoj najvišoj točki nuklearna fuzija na Sunčevoj jezgri je intenzivnija nego inače - izbacuje više ultraljubičastog zračenja i stvara Sunčeve pjege i baklje.

Vremenski period najmanje aktivnosti naziva se Sunčev minimum. Tada se površina Sunca smiri i izbacuje manje ultraljubičastog zračenja.

Može li nas Sunce spasiti od globalnog zagrijavanja? (Ilustracija: Guliver/Thinkstock)

Znanstvenike je posebice zainteresirao poznati Maunderov minimum, razdoblje od 1645. do 1715. godine tijekom kojega je broj Sunčevih pjega bio izuzetno malen. Zbio se istovremeno s razdobljem hladnih godina, nazvanog Malo ledeno doba. Nije sasvim jasno jesu li klimatske promjene bile uzrokovane ekstremno niskom Sunčevom aktivnošću.

U doba Mauderova minimuma zamrznula se rijeka Temza. Baltičko more je bilo toliko prekriveno ledom da su Šveđani 1658. uspjeli izvršiti invaziju na Dansku - pješice.  No hlađenje nije bilo jednolično. Deformirani vremenski uzorci zagrijali su Aljasku i Grenland.

Ti su podaci kombinirani s 20 godina podataka koje je prikupila međunarodna satelitska misija Ultraviolet Explorer, kao i zapažanja obližnjih zvijezda sličnih suncu.

Fizičar Dan Lubin s kalifornijskog Sveučilišta San Diego je izračunao koliko će svjetlije biti Sunce kada nastupi idući Sunčev minimum, a njegova je studija objavljena u znanstvenom časopisu Astrophysical Journal Letters.

Lubin je izračunao da će Sunce biti 7 % hladnije od svojeg uobičajenog minimuma. A nekoliko desetljeća kasnije najvjerojatnije nas čeka još jedan veliki minimum.

Hlađenje Sunca utječe i na planete u njegovu sustavu

Mirno sunce ima vrlo primjetan učinak na svoje planete. Što se tiče Zemlje, Lubin kaže da će se prvo stanjiti stratosferski ozonski omotač.

To utječe na izolacijski učinak atmosfere, što pak rezultira velikim promjenama na vjetar i vremenske obrasce. Ipak, neće zaustaviti trend zagrijavanja planete, upozorava Lubin.

"Učinak hlađenja Sunčeva minimuma je samo dio efekta zagrijavanja uzrokovanog povećanjem koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi", navodi se u priopćenju istraživačkog tima.

"Nakon stotina tisuća godina tijekom kojih razina CO2 u zraku nikada nije premašila 300 dijelova na milijun, koncentracija stakleničkog plina sada je preko 400 dijelova na milijun i dalje raste s industrijskom revolucijom".

"Budući Sunčevi minimumi bi mogli usporiti, ali ne i zaustaviti globalno zagrijavanje", zaključuje se u studiji.