Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Ipak nismo samo mi krivi

Revolucionarno: Otkriveno kako svemir utječe na klimatske promjene i kako zapravo nastaju oblaci

Ilustracija (Foto: Guliver/Thinkstock)
Ilustracija (Foto: Guliver/Thinkstock) Foto: Guliver/Thinkstock
Kako se formiraju oblaci postalo je ključno pitanje za znanstvenike koji proučavaju klimatske promjene.

Znanstvenici s Tehničkog sveučilišta u Danskoj otkrili su da oblake ustvari formiraju zvijezde i detaljno pojasnili kako kozmičke zrake djeluju u interakciji sa zemljinom atmosferom i stvaraju oblake.

Pročitajte i ovo Klimatske promjene klimatski ekstremi Klimatologinja o opasnostima pred nama, ima li spasa? "Bojim se da smo svi zajedno zakasnili" School Strike 4 Climate Croatia (Foto: Facebook) School Strike 4 Climate Zagrebački srednjoškolci kreću u borbu za naš planet, za petak najavljuju veliki prosvjed

"Napokon imamo zadnji dio slagalice koji objašnjava kako čestice iz svemira utječu na klimu na Zemlji", rekao je voditelj studije Henrik Svensmark. "Sada razumijemo kako promjene uzrokovane solarnim aktivnostima ili aktivnošću supernove mogu promijeniti klimu". 

Kozmičke zrake

Danski znanstvenici su otkrili da kozmičke zrake (velike čestice energije koje poput kiše padaju s eksplodiranih zvijezda) udaraju u elektrone molekula zraka i tako stvaraju pozitivne i negativne molekule u atmosferi - ione.

Ioni pomažu u rastu i stvaranju jezgre kondenzacije oblaka, bez koje se u atmosferi ne može formirati oblak. Naime, jezgre kondenzacije oblaka su poput sjemenki na kojima tekuće kapljice vode stvaraju oblake. Što je više iona formira se i više jezgri kondenzacije u oblaku.

Također, otkrili su da ioni pomažu aerosolima da se formiraju i da ne isparavaju. Aerosoli su koloidno raspršene čvrste ili tekuće čestice u plinu, kao magla ili dim, a u atmosferi dolaze uglavnom kao nakupine sulfatne kiseline i molekula vode. Mali aerosoli moraju narasti gotovo milijun puta u masi kako bi imali utjecaj na oblake.

Ilustracija (Foto: Guliver/Thinkstock) Ioni pomažu u rastu i stvaranju jezgre kondenzacije oblaka (Ilustracija: Guliver/Thinkstock) Foto: Guliver/Thinkstock

Sunčeva magnetska aktivnost

S varijacijama u magnetskoj aktivnosti Sunca mijenja se priljev kozmičkih zraka na zemlju. Dakle, kada je sunce "lijeno" u magnetskom smislu ima više kozmičkih zraka i više niskih oblaka i stoga je svijet hladniji - niski oblaci napravljeni s tekućim kapljicama hlade površinu zemlje, tvrde znanstvenici.

Prema studiji, implikacije njihovih otkrića sugeriraju da je ovaj mehanizam mogao utjecati na klimatske promjene koje su se događale tijekom 20. stoljeća. Također, moglo je utjecati i na hlađenje i zagrijavanje od oko 2 stupnja Celzijusa koji su se pojavili u više navrata tijekom proteklih 10.000 godina, ovisno o tome kako su varirali aktivnost Sunca i priljev kozmičkih.

"Budući da su oblaci ključni za količinu sunčeve energije koja doseže površinu zemlje, implikacije mogu biti značajne za naše razumijevanje zašto se klima mijenjala u prošlosti, ali i za buduće klimatske promjene", zaključila je studija.

Kozmičke zrake su visokoenergetska zračenja, a dolaze uglavnom izvan Sunčeva sustava, pa čak i iz udaljenih galaksija. Podaci iz Fermi svemirskog teleskopa sugeriraju da neke potječu iz eksplozija supernova zvijezda.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene