Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Popularna slika Zemlje kao patničke kugle natopljene magmom u prvih pola milijarde godina od formiranja, uz pomoć novih znanstvenih dokaza, gotovo je u potpunosti izblijedila.


Novo istraživanje pokazalo je da je Zemlja u svojih prvih 500 milijuna godina nakon formiranja bila začuđujuće slična današnjim klimatoloških i geološkim uvjetima - imala je oceane, kontinente i tektonske ploče.

Vezani članci Koronavirus na Islandu, ilustracija Nakon četiri tjedna bez ograničenja, Island ponovno postrožuje mjere Koronavirus na Islandu, ilustracija Otočna zemlja nakon 15 mjeseci ukida apsolutno sva COVID ograničenja: Cijepili gotovo 90 posto odraslog stanovništva

Sve do prije 30 godina većina geologa slagala se oko toga da su uvjeti tijekom Hadskog perioda na Zemlji bili pakleni i vrlo negostoljubivi za život, odnosno da je Zemljina površina bila pakleno vruća, ako ne čak i u potpunosti rastopljena te izložena stalnom bombardiranju asteroida.

Pronađen najstariji komad Zemlje, star 4,4 milijarde godina

No, zahvaljujući otkriću kristala cirkona čija starost prelazi i 4 milijarde godina, počela se formirati nova slika Zemlje u navedenom periodu - slika mlade zemlje koja je prolazila kroz hladne periode, kako bi se mogla formirati kora te sukladno tome (moguće) i voda na njezinoj površini, prenosi io9.

Danas prevladavaju dva razmišljanja: hadska Zemlja bila je začuđujuće slična današnjoj ili da je bila riječ o stranoj i moćnoj planeti, čija je površina bila slična najekstremnijim geološkim okolišima današnje Zemlje.

Neki geolozi kao primjer takvih uvjeta koriste današnji Island, na kojem se značajne količine Zemljine kore formiraju iz magme koja na površinu dolazi putem vulkana. Donedavno zapravo nitko nije proučio islandske cirkone i usporedio ih s primjercima starim preko četiri milijarde godina.

Zahvaljujući geologinji Tamari Carley, koja od 2009. godine prikuplja uzorke iz vulkana i pijeska na Islandu i koji predstavljaju 18 milijuna godina povijesti Islanda, dosad je analizirano 1.000 kristala cirkona te je ustanovljena njihova dob i izotopska kompozicija.

'Otkrili smo da su se formirali u magmi koja je začuđujuće različita od one u kojoj su nastali hadski cirkoni', rekla je Carley.

Njihova analiza otkrila je da su islandski kristali nastajali u znatno toplijoj magmi nego kristali u hadskom periodu. Površinska voda igrala je važnu ulogu u njihovom nastajanju u oba slučaja, ali u islandskom slučaju voda je bila ekstremno vruća u dodiru s površinskim kamenjem. hadsko kamenje, s druge strane bilo je znatno hladnije.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju