Mađarska slavi obljetnicu početka rušenja Željezne zavjese

'Mađarska je bila slaba karika u Željeznoj zavjesi i stoga je ta ograda morala pasti', ustvrdio je, govoreći o tim događajima mađarski povjesničar Geza Szebeni. Opterećeno iskustvom pobune protiv sovjetskog režima iz 1956., koju su u krvi ugušili sovjetski vojnici, mađarsko komunističko vodstvo odlučilo je liberalizirati režim koliko god je to bilo moguće, a da ne ozlojedi Moskvu.

tri vijesti o kojima se priča u tijeku Ogromna šteta UŽIVO Nakon katastrofe u Omišu traje borba za život ozlijeđenih: "Nije bilo grmljavine i žica, možemo sumnjati da je požar bio podmetnut" Korisni savjeti Vatrogasni zapovjednik upozorava: "Ovo je najveća pogreška tijekom bijega od požara" OBRAČUN U PODNE Pucnjava u trgovačkom centru u Zagrebu: Naoružani razbojnici napali zaštitare i oteli kovčeg s novcem, zaštitari zapucali

Zahvaljujući tom procesu popuštanja stege, što ga je počeo Janos Kadar, generalni sekretar mađarske Komunističke partije od 1956. do 1988., Mađari su u tzv. razdoblju 'gulaš komunizma' bili povlašteni u usporedbi s drugim članicama Varšavskog bloka. Mađarska je k tomu rano ušla u međunarodne organizacije kao što su Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, na veliko nezadovoljstvo Moskve koja nije mogla reagirati strahujući da se ne ponovi 1956.

1988. počelo zagovaranje rušenje željezne zavjese

S dolaskom reformatora Mihaila Gorbačova u Kremlj zapuhao je nov vjetar. Imre Pozsgay, partijski vođa reformatora, shvatio je kako je sada pravi trenutak da u mađarsku korist protumači dvosmisleno Gorbačovljevo upozorenje iz 1989. da se 'ne smije ponoviti 1956.'. Pozsgay je potkraj 1988. počeo zagovarati rušenje 'sramotne željezne ograde' duge 350 kilometara, koja je bila opremljena bodljikavom žicom i skupim elektroničkim alarmnim sustavom.

U siječnju 1989. Pozsgay je prvi javno rekao da pobuna 1956. nije bila 'kontrarevolucija', kako je tvrdila Moskva, već 'narodni ustanak'. Moskva na tu tvrdnju nije reagirala iako je u to vrijeme 120.000 sovjetskih vojnika još bilo raspoređeno u Mađarskoj. U veljači 1989. Politbiro mađarske Komunističke partije odlučio je početi rušiti Željeznu zavjesu uz poruku da je preskupa za održavanje, i to u vrijeme kad je u Istočnoj Njemačkoj (bivšem DDR-u) predsjednik Erich Honecker tvrdio da će se 'Berlinski zid održati još stotinu godina'.

Mađarske pogranične straže počele su 2. svibnja škarama rezati željeznu žicu, a prije toga su dobile naputak da ne pucaju na moguće bjegunce. Moskva je na te događaje odšutjela.