Ekipa Provjerenog provozala se rijekom Ounasjoki - jednom od najdužih rijeka u Finskoj. Kora leda debela je 30-ak centimetara, a na njoj naše saonice s 8 pasa. 'Idealna temperatura za haskije je minus dvadeset, ako je na primjer minus pet, malo je pretoplo za pse. Oni mogu bez problema preživjeti i na temperaturi od minus 40', kaže naš vodič Ola.
Pročitajte i ovo
Musher, vozač saonica, mora dobro poznavati narav svakog psa kako bi znao koja dva će smjestiti u isti red. Najpametniji psi idu u prve redove jer oni slušaju vozačeve naredbe, a drugi ih tek slijede. Obično su to ženke, a u zadnji red, tik do saonica idu najsnažniji psi. Vožnja saonicama na haski pogon nezaboravno je iskustvo. Sitne iglice leda vam se zabijaju u lice, a probate li progovoriti, usne same od sebe drhte!
Vožnja na minus 57 stupnjeva
Nakon vožnje vozač pohvali svakog psa u znak zahvalnosti za dobro odrađenu vožnju. Naš vozač Aki jedan je od najboljih finskih vozača saonica. Na iznimno dugim i teškim natjecanjima prođe i po 500 kilometara i to na temperaturama koje ne možete ni zamisliti, čak i do minus 57. Aki na svojoj farmi haskija ima sto pasa. Svakog zna poimence. Iako ima i malamuta i sibirskih haskija, uzgaja aljaške jer oni su za vožnju saonica najbolji. Dosežu brzinu od čak 30 kilometara na sat.
Tek 7 posto Finske je pod poljoprivrdenim kulturama. Razlog tome je što je zemlja prehladna, ali tamo zato žive brojne životinjske vrste koje su stvorene za preživljavanje baš na takvim, ekstremno niskim temperaturama. U Ranui se nalazi najsjeverniji zoološki vrt na svijetu. 2 i pol kilometra duga staza kroz šumu ispunjena je arktičkim životinjama: polarnim lisicama, risovima, vukovima i vidrama koje se nikada ne mogu smočiti.
Polarne medvjede ugrožava topljenje leda
'Ako nađemo ozljeđene životinje u prirodi, dovedemo ih ovdje i pokušamo ih izliječiti. Ako ih izliječimo, vraćamo ih u prirodu, a ako ne uspijemo, ostaju ovdje', kaže vodič zoološkog vrta Lionel Clauser. Jedna od največih arktičkih životinja zasigurno je polarni medvjed. Ova ugrožena vrsta inače ne živi u Finskoj, a u ovom zoološkom vrtu žive čak tri - jedan dečko i dvije cure. Topljenje leda ozbiljno ih ugrožava pa znanstvenici predviđaju da bi ih od 22 tisuće, koliko ih sada ima, do kraja stoljeća mogla preživjeti tek trećina.
Oko 72 posto Finske pokriveno je šumama u kojima žive sobovi.
Ovih nekoliko sobova tu su zbog turista, a ostatak krda ove farme slobodno je u prostranstvu šuma. Na farmi je bilo tek 15-ak mužjaka. Sobovi su iznimno trvdoglavi, kao da su u rodu s našim magarcima. Pripitomljavaju i treniraju ih i po tri godine kako bi jednog dana mogli vući saonice.
Rog soba je najbrže rastuća kost na svijetu
Ne koristimo ženke za vuču saonica jer su one u ovo doba skotne, a i nešto su manje od mužjaka 'Ne koristimo ženke za vuču saonica jer su one u ovo doba skotne, a i nešto su manje od mužjaka', kaže uzgajivač sobova Hanko. Pretpostavlja se da su ih Laponci prvi put pripitomili prije čak 3 tisuće godina. Sobovi su opremljeni iznimno toplim krznom, mogu bez problema preživjeti na minus 50 stupnjeva. Kopita im se rastežu kao lopoči pa ne propadaju u duboki snijeg. A dok zimi traže hranu pod snijegom, skupe se u male lopate za uspješnije kopanje, ipak ako se stvori velika ledena kora, treba im pomoć. Tada ih uzgajivači iz šume dovedu na farmu i hrane.
I mužjaci i ženke soba imaju rogove koji otpadnu svake godine, ali ponovno narastu i to 2 centimetra na dan. Rog soba je najbrže rastuća kost na svijetu. Finci, a pogotovo Laponci zaljubljenici su u prirodu i jako drže do nje, time i do svih životinjskih vrsta. Surovi životni uvjeti ovim životinjama idealno su stanište. Čovjek se upliće u njihov život tek minimalno, a sam dokaz je da je Laponija zemlja u kojoj živi više sobova nego ljudi.
