Nove metode prikupljanja i skladištenja emisije štetnih plinova, kao što su sadnja više šuma i upumpavanje ugljika pod zemlju trenutačno je veoma skupo i za to je potrebno testiranje.
Kako napori da se smanje zagrijavanje nisu uspjeli, do 2030. bit će potrebni veliki projekti za isisavanje ugljičnog dioksida kroz atmosferu, tvrde znanstvenici.
Vezani članci
Mnoge nove tehnologije koje ciljaju na prikupljanje i skladištenje štetnih plinova su skupocjene, kontroverzne i u ranim fazama testiranja, piše Guardian.
''Mislim da ne možemo biti uvjereni da bilo što može pomoći'', rekao je klimatski analitičar sa instituta znanosti i politike Bill Hare, predlažući da nam u svemu treba pomoć tehnologije.
Među tehnikama zaustavljanja povećanja utjecaja emisije štetnih plinova je sadnja stabala na velikim područjima, zatim rezanje stabala i upumpavanje emisija proizvedenih ispod tla. Također bi se mogli razviti strojevi koji bi ''zarobili'' ugljični dioksid direktno iz zraka i upumpavalo bi ga se ispod tla ili neutraliziralo na neki drugi način.
Međutim, problem je u tome što napredak da se ''zarobe'' štetni plinovi ne pokazuju znakove napretka.
Podsjetimo, svjetski vođe 2015. dogovorili su cilj zadržavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 Celzijeva stupnja prije industrijskog vremena. Znanstvenici vjeruju da je to ključ zaštite malih otočnih nacija od podizanja razine mora. Ali veliki porizvođač emisije šttenih plinova, SAD, iz tog se dogovora povukao, pa je potrebno hitno pronaći drugi način kako riještiti taj problem.
Pravila objave komentara