Kina kaže da treba modernizirati svoje zastarjele vojne snage te da njeni planovi ne predstavljaju prijetnju bilo kojoj zemlji, ukazujući da je joj je vojni proračun daleko manji od američkog.
Reuters donosi neke činjenice o kineskim vojnim kapacitetima, vojnoj modernizaciji te oružanim sustavima koji privlače pozornost vojnih analitičara.
Razvoj 'nevidljivog' zrakoplovstva
Kina je u siječnju potvrdila da je izvela probni let zrakoplova J-10 sa smanjenim radarskim odrazom, neposredno uoči posjeta američkog ministra obrane Roberta Gatesa Pekingu. Vojni analitičari kažu da je to znak kako razvoj 'nevidljivog' zrakoplova u Kini ide brže nego što bi to u SAD htjeli ali da ipak od probnog leta do uvođenja u službu mogu proći godine.
Uz razvoj tehnologije za djelovanje u svemiru, Kina ima i respektabilnu zrakoplovnu industriju, a u sastavu ratnog zrakoplovstva i suvremene borbene zrakoplove ruske proizvodnje Su-30 i Su-27. Modernizacija obuhvaća i razvoj zrakoplova za radarsko upozoravanje i letećih cisterni kako bi se dopunjavanjem goriva u zraku omogućio veći doseg vojnim zrakoplovima.
Porinuće prvog nosača zrakoplova moguće već ove godine
Predsjednik Hu Jintao je rekao da je modernizacija mornarice prioritet. Neki analitičari predviđaju da bi Kina uz najavljeni program modernizacije razarača i fregata već ove godine mogla porinuti svoj prvi nosač zrakoplova, klasičnog pogona i istisnine oko 60.000 tona, sličan ruskoj Klasi Kuznjecov. Vjeruje se da će cijena izgradnje i opremanja nosača iznositi nešto iznad dvije milijarde dolara a Kina će nabaviti najmanje dva.
Peking razvija i novu klasu podmornica klase Jin koja može lansirati balističke rakete s nuklearnom bojevom glavom a izgradila je i vojnu bazu na Hainanu.
Kina ima oko 1400 raketa usmjerenih na Tajvan
Američki su dužnosnici s dužnom pozornošću zabilježili nedavna objavljivanja podataka o razvoju protubrodskog projektila koji bi mogli predstavljati prijetnju američkim nosačima zrakoplova u Pacifiku. Tijekom 2007. godine Kinezi su uspješno izveli pokus kada su raketom srušili stari satelit, a u siječnju 2010. godine uspješno su testirali tehnologiju prokuraketnog sustava.
Kina ima oko 1400 raketa usmjerenih na Tajvan a u vojnom arsenalu 100 do 400 oružja s nuklearnom bojevom glavom - interkontinentalnih balističkih raketa, te raketa u kopnenim i pomorskim raketnim sustavima.
601,1 milijarda za vojsku
Kina nastoji svoju Narodnu oslobodilačku vojsku od 2,3 milijuna vojnika transformirati u manju i sposobniju vojnu snagu sposobnu za kraće i intenzivnije sukobe s protivnicima koji raspolažu visokom vojnom tehnologijom.
Kina će za vojne potrebe 2011. godine potrošiti 601,1 milijardi juana (91,5 milijardi dolara). Predstavnik Svekineskog narodnog kongresa Li Zhaoxing rekao je da taj iznos predstavlja 6 posto ukupnog proračuna te ocijenio da rast vojnog proračuna od 12,7 posto ne predstavlja prijetnju.
Pentagon je u veljači objavio vojni proračun za fiskalnu godinu 2012. koji bi trebao iznositi 553 milijarde dolara. Vojni stručnjaci upozoravaju da bi kineska izdvajanja za vojsku mogla biti puno veća od deklariranih, jer se troškovi mogu prikriti u drugim stavkama proračuna ili uopće ne objaviti. (Hina)
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
