Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

On je možda fizički jedan od najslabijih ljudi u svijetu, koji jedva da može pomaknuti mišić na licu, ali Stephen Hawking ostavio je ogroman trag na znanost fizike i njezin popularni imidž.


Hawking, koji je svjetski najpoznatiji živući znanstvenik i simbol trijumfa volje i borbe za život, ovog je tjedna proslavio i svoj jubilarni 70. rođendan. Iako je malo tko u to vjerovao, uključujući i njega samog, Hawking je bez ikakve sumnje ostavio svoj trag u svijetu znanosti.

Vezani članci Studenti, ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) Znate li riješiti zadatak iz najpopularnijeg izbornog predmeta na maturi? Profesor fizike Profesor fizike ima 70 godina, a na satu se još uvijek zabavlja kao dijete

>> Hawking: Izgubio sam 100 dolara, Higgs bi mogao dobiti Nobela

Na proslavi svojeg 70. rođendana ovog tjedna, Hawking je otkrio kako je naučio čitati kako treba tek u dobi od osam godina te kako su mu svi školski kolege tada govorili do od njega zapravo neće biti ništa te se čak i kladili u to. Hawking je bio daleko od najboljeg učenika u školi, uvijek negdje oko sredine.

'Moji školski zadaci bili su površni, a moj rukopis je izazivao očaj kod učitelja. No, moji kolege dali su mi nadimak Einstein, pa su vjerojatno oni vidjeli znakove nečeg boljeg', pojasnio je Hawking.

'Kad sam imao 12 godina, jedan moj prijatelj kladio se s drugim u vrećicu bombona kako nikad neću postići ništa u životu. Ne znam je li ta oklada ikad dobila pobjednika, ili ako je, tko je dobio', rekao je Hawking. No ostatku svijeta sasvim je jasno kako je Hawking postigao puno toga.

Čovjeku koji ništa nije postigao u životu, na rođendansku proslavu ne dolaze svjetski vodeći kozmolozi, uključujući i laureate Nobelove nagrade, Franka Wilczeka i Saula Perlmuttera te britanskog milijardera Sir Richarda Bransona.

Ipak, Hawking nije mogao osobno, zbog lošeg zdravlja održati govor pa ga je napisao i poslao na Cambridge, kao glavni događaj tijekom četverodnevnog obilježavanja njegovog rođendana u režiji njegovih kolega s tog svjetski poznatog sveučilišta.

Niti na fakultetu Hawking nije promijenio svoj pristup učenju, tijekom studija fizike na Oxfordu. 'jednom sam izračunao kako samo uložio oko tisuću sati na učenje tijekom tri godine koliko sam bio tamo, što je u prosjeku jedan sat dnevno. Ne ponosim se s tim', priznao je Hawking.

Njegova karijera kao znanstvenika duga je pola stoljeća, u njoj postao je vodeći znanstvenik u razumijevanju crnih rupa i kvantne kozmologije. Njegova slava prenijela je njegove ideje i izvan znanstvenih krugova, odnosno široj publici. Njegova prva knjiga, 'A Brief History Of Time', prodana je u preko 10 milijuna primjeraka diljem svijeta, a bio je i gost popularnih crtića i serija, poput The Simpsonsa i Zvjezdanih staza.

U svojem napisanom govoru povodom 70. rođendana, Hawking se osvrnuo na ključne trenutke svoje karijere te period djetinjstva i odrastanja u St. Albansu. 'Zapamtite da uvijek gledate prema zvijezdama, a ne prema svojim stopalima. Pokušajte razumjeti ono što vidite i uzroke postojanja svemira. Budite znatiželjni i koliko god se život činio teškim, uvijek postoji nešto što možete učiniti i uspjeti u tome. Važno je ne odustajati', istaknuo je Hawking.

U dobi od 21 godine života, Hawkingu je dijagnosticirana rijetka motor neuronska bolest. To se dogodilo na početku njegovog doktorskog studija, a prvi znakovi da nešto nije u redu postali su vidljivi nakon što je pao tijekom klizanja na jezeru pored kuće u St. Albansu.'Isprva sam pao u depresiju. Činilo se kako mi je sve gore u sve manje vremena. Činilo mi se kako više nema smisla raditi na doktoratu, jer nisam znao koliko dugo ću još živjeti.

I kad su sva njegova očekivanja bila svedena na nulu, novu je nadu našao u svojoj budućoj supruzi Jane, koju je upoznao na jednoj zabavi. 'Zaruke su mi podigle duh i shvatio sam, ako ću se ženiti, da moram završiti doktorat. Počeo sam naporno raditi i uživao sam u tome', rekao je Hawking.

Jedna od Hawkingovih životnih želja je iskusiti put u svemir, a Sir Richard Branson, šef Virgin Galactica, rekao je kako se nada da će njegov projekt s letjelicom koja bi ljude dovela na rub svemira, napokon zaživjeti do Božića 2013. godine, a tada, dodao je, postalo bi moguće i da sam Hawking iskusi put na rub svemira.

Kraj njegovog govora ispraćen je ovacijama, a skromni Hawking izrazio je zadovoljstvo što je kao istraživač ostavio svoj malen trag na polju teorijske fizike. Mnogi bi se složili kako taj trag nikako nije malen.

Hawking je počasni član Kraljevskog društva umjetnosti, doživotni član Pontifikalne akademije znanosti, a primio je i predsjedničku medalju za slobodu, što je najveća civilna nagrada u SAD-u. Hawking je i punih 30 godina 1979. do 2009.) bio i na čelu katedre za matematiku na Sveučilištu Cambridge, mjesto koje je nekoć davno držao i sam Sir Isaac Newton.

Hawking je poznat i po svojim raspravama, djelima i odnosu prema Bogu. U njegovoj knjizi 'The Grand Design' iz 2010. godine, Hawking je zaključio kako Bog nije bio potreban za stvaranje svemira, već samo zakoni prirode.

Za Hawkinga postoji i veći misterij od toga tko je odgovoran za postanak svemira, a taj misterij su žene. Kada je novinar magazina New Scientist upitao Stephena Hawkinga što je za njega najveća misterija, poznati znanstvenik i profesor a Cambridgea bez dvoumljenja je odgovorio: žene, one su nevjerojatna misterija.

Zanimljivo je i kako je Hawking izgubio okladu vrijednu 100 dolara, oko pronalaska Božje čestice (Higgsovog bozona), nakon čega je izjavio kako Peter Higgs zaslužuje Nobelovu nagradu za njezino otkriće.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook