Janša je rekao i kako neće predlagati održavanje mirovne konferencije na kojoj bi se granice Hrvatske izmijenile u korist Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore, kako mu je to u svom zastupničkom pitanju sugerirao predsjednik Slovenske nacionalne stranke (SNS) i predsjednički kandidat Zmago Jelinčič.
Pročitajte i ovo
"Naš odnos prema Hrvatskoj i njenom uključivanju u EU je pozitivan, kao i prema svim kandidatkinjama koje će ispuniti kriterije i europske standarde, kako je to učinila Slovenija", rekao je Janša.
Dodao je da Hrvatskoj zaključivanje većeg dijela pregovaračkih poglavlja tek predstoji, ali da je ta zemlja već napravila velik napor ispunivši europske kriterije glede zakona koji se odnose na prodaju nekretnina stranim državljanima i osnivanja fonda za skladištenje radioaktivnog otpada iz nuklearke Krško.
Jelinčič je u zastupničkom pitanju Janšu upitao hoće li se kao
budući predsjednik Europskog vijeća zauzeti za održavanje nove "mirovne konferencije" država nastalih na području bivše Jugoslavije na kojoj bi se Hrvatska proglasila "nasljednicom NDH" i zemljom koja se nije "denacificirala", a na konferenciji bi se, naveo je Jelinčič, raspravljalo o njenim granicama sa susjednim državama.
"Hrvatska i dalje agresivno poseže za slovenskim teritorijem", rekao je Jelinčič. Predsjednik slovenskih ultranacionalista rekao je da Janšinu vladu treba pohvaliti što sprječava hrvatske "jednostrane korake" na granici i što je nedavno predložila brže uključivanje Srbije u EU, ali da to nije dosta jer Hrvatsku "nekritički" gura u prvi plan i priznaje "nepravednu" međurepubličku granicu kao međudržavnu.
U uključivanju u EU Hrvatska ima i potporu nekih europskih dužnosnika koje je "potkupila", a zapravo predstavlja prijetnju sigurnosti u regiji, rekao je Jelinčič.
"Ne vidim smisla u sazivanju neke mirovne konferencije i zasnivanju naših odnosa na nekim povijesnim reminiscencijama, takvo ponašanje u Europi ne bi bilo vjerodostojno", rekao je Janša, dodajući da je budućnost Europske unije u udruživanju i proširenju i da su danas i
Njemačka i Italija u istim međunarodnim ustanovama sa Slovenijom i da sve zemlje u Europskoj uniji i NATO savezu djeluju kao saveznice.
Odbacujući Jelinčičeve primjedbe da je njegova vlada mogla biti "energičnija", Janša je rekao da je ona za razliku od prijašnjih reagirala na svaki hrvatski "jednostrani korak" i da je s hrvatskom vladom prije dvije godine potpisala Brijunsku izjavu o sprječavanju incidenata.
Ta je izjava još na snazi i znači da se jednostrani koraci neće
priznati kao činjenica prilikom konačnog određivanja međudržavne granice, rekao je Janša.
Slovenski premijer je također izjavio da Slovenija priznaje odluku Badinterove komisije prema kojoj je međurepublička granica postala međudržavna i da je sporazumom o granici potrebno odrediti "mikrolokacije", a uvažiti stanje s proglašenjem nezavisnosti Slovenije i Hrvatske na dan 25. lipnja 1991. godine.
Objašnjavajući važnost odnosa s Hrvatskom, Janša je rekao da je riječ o državi koja je jedan od najvažnijih slovenskih gospodarskih partnera s kojom robna razmjena iznosi preko dvije milijarde eura godišnje.
"To je dodatan razlog za naše pozitivno stajalište prema
uključivanju Hrvatske u EU", izjavio je Janša u ponedjeljak u
parlamentu, odgovarajući na zastupnička pitanja.
Dodao je da su odnosi Slovenije s Hrvatskom bolji od kada je na vlast došla njegova vlada i da je incidenata i "jednostranih koraka" sada bitno manje nego prije.
