Ivan Pavao I., poznat i kao "nasmiješeni Papa" i poglavar s jednim od najkraćih pontifikata u povijesti Katoličke Crkve, samo 33 dana do smrti 1978., proglašen je u nedjelju blaženikom u Rimu.

Galerija Proglašenje Ivana Pavla I. blaženim Proglašenje Ivana Pavla I. blaženim Proglašenje Ivana Pavla I. blaženim +0 Proglašenje Ivana Pavla I. blaženim; papa Franjo

Unatoč kiši i grmljavini. tisuće vjernika, a među njima i talijanski predsjednik Sergio Mattarella, pratile su na Trgu sv. Petra u Rimu misu beatifikacije, koja je korak do kanonizacije pape Ivana Pavla I.

Vezani članci Povijesni susret pape Franje i šijitskog duhovnog vođe Sistanija Povijesni susret pape Franje i šijitskog duhovnog vođe Sistanija Slika nije dostupna Vatikan se oglasio o Papinim izjavama o istospolnim brakovima: Sporni dio izvučen iz konteksta, autor filma nedostupan za komentar

Velika tapiserija s likom Ivana Pavla I., izvješena na Bazilici sv. Petra bila je svečano otkrivena tijekom ceremonije.

"Osmijehom je papa Luciani uspio prenijeti dobrotu Gospodinovu. S njime je lice Crkve radosno, smireno, nasmiješeno, ono nikada ne zatvara vrata niti otvrdnjuje srca, ne žali se i ne hrani gorčinom, nije ljutito niti netrpeljivo, nije agresivno, ne pati nostalgično za prošlošću", rekao je papa Franjo u svojoj homiliji.

Posljednji talijanski papa, Albino Luciani, bio je popularan i blizak narodu, a naslijedio je Ivana Pavla VI. u kolovozu 1978., u dobi od 65 godina, no umro je 33 dana i šest sati poslije od infarkta.

Ranih jutarnjih sati tog 29. rujna 1978., redovnica je otkrila njegovo beživotno tijelo s naočalama na nosu i nekoliko otipkanih stranica u rukama. Nikakva obdukcija nije bila obavljena kako bi se utvrdio uzrok smrti.

Brojna nagađanja o uzroku smrti

No smrt pape Ivana Pavla I. izazvala je brojna nagađanja. Neki smatraju da se radilo o samoubojstvu jer se činilo da je oklijevao preuzeti dužnost.

Nagađalo se i da su Ivana Pavla I. ubili njegovi protivnici, odnosno protivnici reformi Crkve za koje se on navodno zalagao, posebno onih koje se tiču vatikanske banke.

Te su teorije mnogi odbacili, a biograf Christophe Henning je kazao kako uzrok tim glasinama može jednostavno biti iznenadna priroda Papine smrti, u kombinaciji s činjenicom da je u to vrijeme Vatikan imao "pogubnu komunikaciju" s javnošću.

U svojoj knjizi objavljenoj 2017., s uvodnikom koji je potpisao drugi čovjek Vatikana, msgr. Pietro Parolin, talijanska novinarka Stefania Falasca, koja se zalagala za beatifikaciju te zagovara kanonizaciju Ivana Pavla I. također je odbacila glasine o uroti.

Obdukcija s ciljem utvrđivanja uzroka smrti nije provedena, a Vatikan je objavljivao nedosljedne informacije o tome što se dogodilo. U listopadu 2021. Vatikan je objavio da priznaje čudo koje se pripisuje Ivanu Pavlu I., što je omogućilo da ga proglasi blaženim.

Prijateljski s cijelim svijetom

Rođen 1912. na sjeveru Italije u radničkoj vrlo skromnoj obitelji, Albino Luciani, doktor teologije postao je nadbiskup Venecije, a u kardinala ga je promaknul Pavao VI. 1973. godine.

Za svog kratkog pontifikata, Ivan Pavao I., koji je smatran čovjekom konsenzusa, uspio je utisnuti pečat jednostavnosti u papinsko poslanje.

Sestra Margherita Marin, koja je pomagala Ivanu Pavlu I. u papinskim odajama, sjeća se čovjeka "prijateljskog prema svima".

"Odnosio se prema svojim suradnicima s velikim poštovanjem, ispričavajući se što ih je uznemiravao. Nikad ga nisam vidjela da pokazuje nestrpljenje prema bilo kome", prisjetila se časna sestra.

Vrlo osjetljiv na siromaštvo, potvrdio je važnost davanja "poštene plaće" svima.

Navodi se kako se Ivan Pavao I. zalagao za crkveno protivljenje pobačaju i kontracepciji, ali je nastojao i reformirati način upravljanja Crkvom.

Čudo je bilo navodno iznenadno ozdravljenje teško bolesne 11-godišnje djevojčice u Buenos Airesu 2011. nakon što se lokalni svećenik molio pokojnom papi.

Prema pravilima Katoličke Crkve, u većini se slučajeva treba priznati i drugo čudo prije nego što se netko proglasi svetim.

Od novijih papa svetima su proglašeni Ivan XXIII. (1958. - 1963.), Pavao VI. (1963. - 1978.) i Ivan Pavao II. (1978. - 2005.).

Prethodnik pape Franje, Benedikt XVI., dao je ostavku 2013. i još živi u Vatikanu.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju