IRAČKE SNAGE I KURDI GAZE SVE PRED SOBOM Bitka za Mosul krenula bolje od planiranog

Glasnogovornik Pentagona Peter Cook upozorio je da bi "moglo proći određeno vrijeme" dok se ne vidi hoće li džihadisti Islamske države "ostati i boriti se". Borbe u Mosulu nastavile su se i tijekom noći, gdje su džihadisti Islamske države napali tenkove iračke vojske.

Pročitajte i ovo Stala bitka za Mosul Koalicija i SAD odgovorni za najveće stradavanje civila od početka rata protiv IS-a Posljednje upozorenje SAD-a "Svi džihadisti koji se nalaze u Mosulu ondje će i umrijeti"

Reporter BBC-ja, koji se nalazi s iračkim snagama na terenu, ističe da je otvorena 20 kilometara duga fronta južno od Mosula, koju je Islamska država osvojila još u lipnju 2014. godine.

Vođa džihadista Abu Bakr al-Baghdadi nakon osvajanja Mosula, odlučio je proglasiti takozvani kalifat upravo u tom gradu. Pentagon smatra da bi zauzimanje Mosula simbolički označilo i početak kraja kalifata, odnosno same takozvane Islamske države.

Zasad sve ide bolje nego planirano

"Prvi pokazatelji kažu da su iračke snage ispunile sve zadatke dosad, tako da su obavile sve prije isteka vremenskog rasporeda za prvi dan. Sve to ide prema iračkom planu, no opet, prerano je bilo što reći jer neprijatelj tu ima svoje za reći. Vidjet ćemo hoće li ISIS ostati i boriti se", poručio je Cook.

"Uvjereni smo da će iračke snage bez obzira na sve obaviti posao i da imaju sposobnosti za to, a mi smo im spremni pružiti pomoć u tome zajedno s koalicijom", dodao je Cook.

Nakon višemjesečnog planiranja oslobođenja Mosula, koalicija od 30.000 iračkih vojnika, kurdskih Pešmergi i sunitskih plemenskih boraca započela je borbu za zauzimanje posljednjeg velikog utočišta Islamske države u Iraku.

Vjeruje se da se u Mosulu nalazi između 4000 i 8000 džihadista.

"Imamo moćnog neprijatelja"

Kurdi su u prvih nekoliko sati početka vojne operacije zauzeli nekoliko sela te ostvarili sve veće ciljeve do kraja dana, koji su bili zauzimanje 200 kvadratnih kilometara i devet sela u manje od 24 sata. Osim toga, osigurali su i vrlo važnu prometnicu na relaciji Irbil-Mosul.

"Imamo moćnog neprijatelja. Oni se ne bore samo protiv Kurda i šijita, oni se bore protiv čitavog svijeta. Želimo ih poraziti zbog cijelog svijeta", rekla je za BBC kurdska generalica Orla Guerin.

No, kako se borbe bliže samom gradu, raste i zabrinutost za sigurnost civila koji su ostali zarobljeni na tom području. Oslobođenje Mosula bit će velik udarac Islamskoj državi, no s milijun i pol civila koji se još uvijek tamo nalaze, jasno je da je njihova je zaštita jedan od prioriteta koalicijskih snaga u samom oslobođenju grada.

Iračka vlada dosad je već u više navrata iz zraka bacala letke po Mosulu u kojima se civilima slalo poruke što da rade tijekom ofenzive za oslobođenje grada. Cook kaže da je prema Pentagonovim informacijama, iznad Mosula bačeno oko sedam milijuna letaka.

Tko se sve bori za oslobođenje Mosula?

30.000 vojnika koji se bore za oslobođenje Mosula čini više udruženih snaga, od kojih većinu, naravno, čini iračka vojska.

Oko 4000 kurdskih boraca nalazi se u toj koaliciji, kao i američke specijalne postrojbe, čiji je broj ipak nepoznat na terenu. Očekuje se i dolazak iračkih specijalnih protuterorističkih jedinica na teren u narednim danima.

Pitanje civila

Vjeruje se da bi borba za Mosul mogla pokrenuti novi veliki izbjeglički val te da bi oko 100.000 iračkih civila moglo potražiti utočište u Siriji ili Turskoj.

Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice zatražio je dodatnih 61 milijun dolara sredstava kako bi se izbjeglicama omogućilo da dobiju šatore, da se postave kampovi te da se nabavi topla odjeća i deke za zimu koja dolazi.

Postoji bojazan da bi mnogi od milijun i pol civila koji se nalaze u Mosulu mogli završiti u rukama džihadista kao "ljudski štit", dok bi ostali mogli ostati bez krova nad glavom, odnosno domova iz kojih bi bili istjerani zbog borbi.

Rusija najavila osmosatni prekid vatre u Alepu, za State Department to je prekratko i prekasno

U međuvremenu, situacija u sirijskom Alepu i dalje je dramatična, tek s naznakama mogućeg poboljšanja u vidu novog ruskog prijedloga za prekid vatre.

Ruski plan prekida vatre u trajanju od osam sati u četvrtak, kako bi se omogućilo civilima i pobunjenicima da napuste sirijski grad Alep, stiže prekasno i prekratak je, rekao je u ponedjeljak američki State Department nakon što su i Europska unija i UN ocijenili da je ponuđen prekratak rok.

Rusija je najavila da će ruska avijacija i sirijska vojska prekinuti bombardiranje i svaku drugu vatru na Alep od 8 do 16 sati po mjesnom vremenu kako bi se civilima omogućio slobodan odlazak iz grada, kao i evakuaciju bolesnih i ranjenih i osiguralo povlačenje naoružanih pobunjenika.

"Osmosatna stanka kako bi se prekinule neprestane patnje ljudi u Alepu bila bi dobra stvar, no iskreno to je premalo i prekasno", rekao je glasnogovornik State Departmenta Mark Toner na sastanku s novinarima.

Ruski prijedlog pozitivan, ali...

Osmosatni prekid vatre u Alepu koji je za četvrtak predložila Rusija "pozitivna" je, ali nedovoljno duga stanka za isporuku potrebne pomoći opkoljenom sirijskom gradu, ocijenio je ranije u ponedjeljak glasnogovornik Ujedinjenih naroda Stephane Dujarric.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini rekla je da prekid vatre "može biti početak... pozitivan korak", (međutim), zadnje procjene humanitarnih agencija govore da je potrebno 12 sati pa još treba raditi na tome da se donese zajedničko stajalište".

Drugi najveći sirijski grad Alep podijeljen je između pobunjenika i sirijske vlade koja je, potpomognuta ruskim bombardiranjem, prije tri tjedna počela ofenzivu u svrhu osvajanja istočnog, pobunjeničkog dijela u kojem je, prema podacima Ujedinjenih naroda, 275.000 civila i 8000 pobunjenika.

Zapadne sile optužuju Rusiju i Siriju da čine ratni zločin bombardirajući bolnice, ubijajući civile i sprečavajući evakuaciju ranjenih, a Sirija i Rusija tvrde da one gađaju samo militante te optužuju Sjedinjene Države da su prekršile raniji sporazum o prekidu vatre bombardirajući sirijsku vojsku.

UN upozorava na katastrofalno stanje u istočnom Alepu gdje se iscrpljuju zalihe hrane, lijekova i drugih potrepština. Od ožujka 2011., u pet i pol godina rata u Siriji, poginulo je 300.000 ljudi. (B.V/Hina)