Duboko unutar Arktika, na norveškom otoku Spitsbergenu, nalazi se Trezor Sudnjeg dana. Gigantska banka sjemenja ovih se dana suočava se s prvom stvarnom prijetnjom - otapanje vječnog leda uzrokovalo je curenje vode u trezor.
Pročitajte i ovo
Iako sjemenje u globalnom trezoru nije u opasnosti, curenje vode iznenadilo je i šokiralo znanstvenike uključene u projekt, prenosi Science Alert.
Naime, izgradnja trezora stajala je gotovo 50 milijuna kuna, a nalazi se oko 122 metra duboko u planini. Iza četiri seta vakumskih vrata nalaze se tri trezora u koje ukupno stanu dvije milijarde sjemenki. Budući da se nalazi duboko u planini isspod leda pohranjene sjemenke unutra mogu preživjeti i bez klimatizacije.
Trezor financiraju Norveška i organizacija Crop Trust, a otvoren je 2008. godine. Veći dio godine je zaključan i tek nekoliko osoba na svijetu imaju pristup. U njemu se trenutno nalazi više od milijun paketića sjemenki - oko 4000 najznačajnijih biljnih vrsta svijeta.
Generatori drže temperaturu na -18 stupnjeva, no očekuje se kako bi i bez električne energije trezor trebao biti na oko -5 stupnjeva još dva stoljeća. Naravno, održavanje hladnoće i suhoće ovisi o klimi i globalnom zatopljenju. A 2016. je bila najtoplija ikad otkako su se davne 1880. godine mjerenja počela bilježiti u knjigama.
Na zagrijavanje Zemlje utječe i El Nino, prirodni meteorološki fenomen. Rezultat - visoke temperature rastapaju vječni led u arktičkom krugu i uobičajena zimska prašina na otoku Spitsbergenu pretvorila se u jaku kišu.
"Nismo uopće planirali da bi se vječni led mogao rastopiti i i da ćemo imati ovako ekstremne vremenske prilike", kazala je za Guardian direktorica komunikacija Hege Njaa Aschim iz norveške Vlade.
Voda je prošla ulaz u trezor - debele betonske zidove i dugački ulazni hodnik koji se spušta prema dolje, izvan prostorije objekta. Tamo se ponovno zamrznula i potom je led uklonjen.
"Puno vode je ušlo u početak tunela. Nakon što se zamrznula izgledalo je kao da ulazite u ledenjak", opisala je Aschim.
No, ono što zabrinjava nije proboj vode sam po sebi. Čak ako se i opet izlije u trezor dug je put nizbrdo do pohranjenog sjemenja. No, sustavi za ispumpavanje vode ne pomažu kada se ona opet zaledi. Ledena barijera koja bi nastala spriječila bi daljnje prodiranje vode u trezor. No, činjenica da bi trezor trebao uredno raditi i bez ljudske intervencije znači da se sve prijetnje moraju shvatiti iznimno ozbiljno. A vodonepropusni ulaz - nije bio u planovima.
"Moramo vidjeti što možemo učiniti kako bismo smanjili sve rizike i bili sigurni da se banka sjemena može brinuti za sebe", rekla je Aschim.
Voda koja prodire kroz ulaz će, kako se čini, postati godišnji događaj, pa će se u bližoj budućnosti provesti dodatna hidroizolacija. No, za sada nije jasno hoće li to biti dovoljno da objekt bude siguran ako se vječni led nastavi topiti, ili će u održavanju ipak i dalje biti potrebna ljudska intervencija.
"Moramo pronaći rješenja. Velika je to odgovornost i mi ovom problemu pristupamo jako ozbiljno. To činimo za svijet", rekla je Aschim.
Iz trezora je svoje sjemenje prva 2015. godine povukla Sirija kako bi obnovila svoju Banku sjemenja u Alepu koja je uništena intenzivnim bombardiranjem.
Slični trezori "niču" diljem Arktika kako bi se pohranile razne važni podaci tako da klimatske promjene neće predstavljati problem samo za pohranjeno sjemenje. Naime, temperature na polovima rastu brže od onih na ostatku Zemljine površine.
