'Hrvatska može očekivati ulazak u EU do 2011.'

"Hrvatska se mora truditi da se pregovori zaključe 2008. Stvar jasno ovisi o Hrvatskoj - ako se počne oklijevati i zastane s reformama, pregovore se neće moći zaključiti", pojašnjava u intervjuu Swoboda.

Pročitajte i ovo Putinova prijetnja Prijeti li Europi veliki sukob? Vojni stručnjak kritizira potez jedne članice NATO-a: "To je amaterizam u vojnom smislu" "Čekaju nas teške godine" Europa strepi zbog Trumpove administracije: "Ovo je stvarno zastrašujuće"

"Godine 2009. bira se novi saziv Europskog parlamenta pa bi stari Parlament još mogao glasovati o pristupu. Međutim, trebaju mjeseci da se tako komplicirani kompleks ugovora formulira do kraja. Stvarni pristup tako neće biti moguć prije 2010. ili 2011. godine", naglasio je.

Swoboda je također kazao da se Hrvatska i Slovenija moraju same odlučiti kako će riješiti svoj granični spor, te pojasnio formulaciju o "trećoj strani" iz rezolucije Europskog parlamenta.

Europski parlament u srijedu je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu velikom većinom glasova prihvatio rezoluciju o Hrvatskoj, a prihvatio je i amandman kojim se Hrvatsku poziva da otvorena granična pitanja sa susjedima riješi bilateralnim putem, a ako ne ide na taj način da se zatraži usluge treće strane.

"Ako se kod otvorenih graničnih sporova ne može naći bilateralno rješenje sa susjednim zemljama, tada bi trebalo koristiti usluge treće strane", kaže se u tekstu rezolucije.

Swoboda je rekao da "to može biti samo osoba kojoj obje strane
povjeravaju donošenje odluka, primjerice bivši političar iz 'treće
zemlje' ili Međunarodni sud pravde ili Međunarodni sud za pomorsko pravo".

"Za koju će se varijantu odlučiti svjesno je prepušteno njima. Bitno je samo da se već unaprijed slože da će prihvatiti presudu, ma kakva ona bila", dodao je.

Swoboda je naglasio da je granično pitanje važno stoga jer je jedna od involviranih država, Slovenija, članica Europske unije koja bi mogla uložiti veto na ulazak Hrvatske.

Također je pojasnio da je problem slovensko-hrvatske kopnene granice praktično zanemarljiv jer se radi samo o nekoliko četvornih metara, dok je izraženiji problem razgraničenja na moru.