Eurozona je dala Grčkoj vremena do kraja lipnja da zaključi program pomoći kako bi mogla povući preostalih 7,2 milijarda eura kredita, no neće joj dati niti centa dok ne dobije prolaznu ocjenu za provedbu programa o čemu bi se moglo pregovarati tjednima.
Pročitajte i ovo
Isključena s financijskih tržišta i suočena s velikim padom poreznih prihoda, Atena bi mogla ostati bez gotovine do sredine ili kraja ožujka. Grčki ministar financija Janis Varufakis priznao je da će imati velikih problema da podmiri obveze prema vjerovnicima, počevši od 1,5 milijarda eura MMF-u u ožujku.
Atena traži brza rješenja kako bi premostila predstojeće tjedne, ali još nije pronašla nijedno.
Dužnosnici eurozone nadaju se da će grčki premijer Aleksis Cipras zbog financijske stiske pristati na reforme puno prije isteka roka krajem travnja, što bi omogućilo isplatu pomoći.
VIDEO Nijemci Grcima: 'Predajemo se! Uzmite sav naš novac!'
"Stisku s novcem koristi se kako bi se Grke prisililo da brzo počnu pregovore o završnoj reviziji provedbe programa i zaključe ih što je moguće prije, ne čekajući čak kraj travnja", rekao je jedan europski dužnosnik.
Sve druge opcije su problematične. Jedna od njih je prijenos 1,9 milijarda eura profita Europske središnje banke od grčkih obveznica, no to neće biti moguće dok Grčka ne zaključi program pomoći.
Grčka se nadala i da će moći koristiti gotovo 11 milijarda eura preostalog novca iz fonda za stabilizaciju grčkih banaka, ali su ministri financija eurozone odlučili da se taj novac vrati u Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) u Luxembourgu. Iako će i dalje biti na raspolaganju grčkim bankama, novac će se moći isplatiti samo uz odobrenje ECB-a.
Jedini izvor brzog novca za Ciprasovu vladu je izdavanje trezorskih zapisa, kratkoročnog duga koji dospijeva na naplatu za tri do šest mjeseci. No grčki vjerovnici postavili su limit od 15 milijarda eura na takav dug i on je već dostignut.
Eurozona za sada isključuje povećanje tog limita, dijelom zbog zabrinutosti da bi to moglo odgovarati financiranju vlade preko središnje banke. To je zato što su grčke banke koristile trezorske zapise kao kolateral kako bi dobile novac središnje banke i potom ga ulagale u još trezorskih zapisa, pomažući državi da pokrije kratkoročne potrebe.
Dužnosnik blizak ECB-u rekao je da povećanje tog limita "nije vjerojatno". Visoko pozicionirani grčki bankar rekao je da Atena ipak očekuje da će ECB popustiti i dati joj više prostora. "Grčka vlada polaže sve nade da će joj ECB dopustiti novo izdavanje trezorskih zapisa", rekao je.
Vlada se također pokušava držati hrabro tvrdeći da je to i dalje opcija.
"Grčko gospodarstvo može u ovom trenutku pokriti svoje potrebe za financiranjem bez kredita", rekao je glasnogovornik vlade Gabriel Sakellaris za grčku televiziju. "Primjerice, povećanjem limita za trezorske zapise koje može izdati grčka država. To je odluka koju bi ECB trebao i koju može donijeti."
Na Ateni je sada da brzo provede reforme kako bi oslobodila preostali novac iz programa pomoći.
Vlada je vjerovnicima predala reformski plan koji izbjegava politički opasne mjere poput smanjenja mirovina, povećanja poreza i otpuštanja u javnom sektoru predviđene postojećim programom.
Iako je eurozona prihvatila taj plan, ECB i MMF kritizirali su da ne ulazi u pojedinosti i nije jasno koliko zapravo prostora Atena ima za skretanje s puta predviđenog programom.
Reforme dogovorene za vrijeme prethodne vlade mogle bi se provesti za dva do tri tjedna, rekao je jedan drugi europski dužnosnik.
Ali to se ne čini vjerojatnim, s obzirom na prigovore grčkih vjerovnika da ne znaju s kime bi trebali pregovarati u Ateni i njihovo nezadovoljstvo i nepovjerenje zbog proturječnih vladinih poruka glede reformi.
Grčka bi neko vrijeme mogla štedjeti kad bi odgodila plaćanja dobavljačima ili pokušati prikupiti do 3 milijarde eura posuđujući od državnih tijela poput mirovinskih fondova, no vlada je možda već dijelom iskoristila tu mogućnost, rekao je jedan izvor upoznat s tom situacijom.
U svakom slučaju te bi opcije Ateni omogućile predah od samo nekoliko tjedana, budući da ima mjesečne obveze od gotovo 4,5 milijarda eura, uključujući račun za plaće i mirovine od 1,5 milijarda i milijardu eura za troškove zdravstva i socijalne skrbi.
Zadnji podaci za siječanj pokazuju manjak poreznih prihoda od milijardu eura, što dodatno otežava situaciju.
Nakon otplate duga MMF-u u ožujku, Atena mora platiti 800 milijuna eura kamata u travnju, a na ljeto mora vratiti gotovo 8 milijardi eura službenim vjerovnicima, uključujući 6,5 milijarda eura ECB-u.
"Na kraju neće imati drugog izbora nego usvojiti reforme i to brzo", rekao je prvi dužnosnik eurozone. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Haljina je divoticaSmeđokosa dama na zagrebačku špicu vratila je zaboravljeni trend s tajicama, nosi ga fantastično
-
horor-pričeKako se riješiti podstanara koji ne plaća ili odbija izaći iz stana: Ključno je napraviti jednu stvar
-
žuto upozorenjeStiže promjena vremena: Gotovo cijela Hrvatska pod meteoalarmom, mogući pljuskovi i grmljavina
