Prije godinu dana Moskva je uzela Krim. Novi zakoni, nova valuta, novi dokumenti, zamršena birokracija, ali stanovnici tvrde kako rijetki žele natrag.
Krim nije velik, s 26 tisuća četvornih kilometara, otprilike je kao pola Hrvatske. Za Ruse ovaj je poluotok posebno mjesto. Osim što tamo vole ići na godišnji, na Krimu je i sjedište crnomorske flote. Prosvjede, svrgavanje ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, Putin je iskoristio za pokazivanje zuba zapadu. Poslao je vojsku, a na poluotoku gdje se 58,5 posto stanovnika izjašnjavalo Rusima, na brzinu je organiziran referendum. Pitanje nije ni uključivalo mogućnost ostanka u Ukrajini.
Putin koji danas zajedno s Rusima slavi godišnjicu pripojenja, nedavno je priznao kako je zbog krize na Krimu bio spreman staviti nuklearne snage u stanje pripravnosti, ali samo u slučaju najgoreg scenarija. A Krim i dalje nastavlja pretvarati u vojnu utvrdu.
Putinu ne pada napamet vratiti Krim: 'Naš teritorij nije predmet rasprave'
Stanovnici Krima većinom kažu kako ne žele povratak na staro. Cijene su porasle, međutim Moskva tvrdi i plaće. U Ukrajini je prosječna plaća oko tisuću kuna, na Krimu oko 2700 kuna. Zapadni poslodavci su otišli, zatvorene su njihove trgovine i restorani. Strane kreditne kartice bankomati više ne primaju. Bitan izvor prihoda bio je turizam. A do prije godinu dana 80 posto turista stizalo je iz Ukrajine. Sada se nadaju Rusima i Kinezima.
Rusku aneksiju Krima gotovo nitko nije priznao. Zapadne države ističu kako je pripajanje poluotoka suprotno međunarodnom pravu. Putina nastavljaju pritiskati sankcijama.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
Imaju vremena za žalbu
Sporna kava
suze radosnice
