Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Izbjeglička kriza

Glavne točke danske reforme prava na azil

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Nacrt zakona o imigraciji koji u utorak treba prihvatiti danski parlament ima neskriveni cilj da odvrati kandidate za azil koji bi se htjeli nastaniti u toj zemlji.

Nacrt zakona o imigraciji koji u utorak treba prihvatiti danski parlament ima neskriveni cilj da odvrati kandidate za azil koji bi se htjeli nastaniti u toj zemlji.

Pročitajte i ovo Danska zastava Pod pritiskom Zapovjednik danske vojske dao ostavku Mette Frederiksen pozvala i druge da to učine Danska premijerka: "Svu artiljeriju koju imamo poslat ćemo Ukrajini"

Nacrt sadrži odredbe na koje upozoravaju aktivisti za ljudska prava, poput mogućnosti da se migrantima oduzmu dragocjenosti.

Policija će moći pregledavati njihovu prtljagu i zaplijeniti gotovinu iznad 10.000 kruna (1340 eura) i predmete čija vrijednost premašuje taj iznos. Izuzeti su predmeti velike sentimentalne vrijednosti poput vjenčanog prstenja.

Taj je nacrt u inozemnom tisku potaknuo usporedbe sa zapljenom židovske imovine u nacističkoj Njemačkoj. No vlada smatra da oni koji od Danske traže pomoć moraju i pridonositi, ako za to imaju mogućnosti.

Švicarska od 1990-ih oduzima tražiteljima azila gotovinu iznad 1000 franaka (nešto više od 900 eura), ali ne i imovinu.

Tražitelji azila bit će manje zaštićeni jer će oni koji bježe od rata općenito a ne od posebne prijetnje kojoj su osobno izloženi, morati čekati tri godine da predaju zahtjev za obiteljsko okupljanje. Proučavanje njihova zahtjeva može zatim potrajati i više godina.

To iščekivanje se kosi, smatraju aktivisti za ljudska prava, s nekolikim dokumentima koje je Danska ratificirala: s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, Međunarodnom konvencijom o pravima djeteta i UN-ovom konvencijom o izbjegličkom statusu.

Amnesty International kaže da to može "biti pogubno za obitelji, pa i za njihov oporavak nakon stradanja i na njihovu sposobnost integracije i prilagodbe životu u novoj zemlji".

Migranti će morati platiti troškove prijevoza članova svoje obitelji.

Dozvole boravka skratit će se s pet na dvije godine za osobe s većim stupnjem zaštite poput onih koji su progonjeni zbog rase, nacionalne i vjerske pripadnosti, političkog opredjeljenja i pripadnosti nekoj društvenoj skupini.

Za rješavanje zahtjeva za dozvolu trajnog boravka uvodi se naplata u iznosu 3.700 kruna (oko 500 eura). Tražitelj azila morat će raditi 2,5 od zadnje tri godine, a prije je to bilo tri od pet zadnjih godina. (Hina)

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene