Federica Mogherini, šefica vanjske i sigurnosne politike EU-a, i iranski ministar vanjskih poslova, Mohammad Javad Zarif, na konferenciji za novinare u Beču održanoj 16.01.2018. (Foto: AFP)
Federica Mogherini, šefica vanjske i sigurnosne politike EU-a, i iranski ministar vanjskih poslova, Mohammad Javad Zarif, na konferenciji za novinare u Beču održanoj 16.01.2018. (Foto: AFP)

Ministri vanjskih poslova triju država članica EU-a koje su s Iranom 2015. godine sklopile nuklearni sporazum izjavili su da "duboko žale" zbog ponovnog uvođenja američkih sankcija Iranu. To su učinili putem zajedničkog priopćenja sa šeficom diplomacije EU-a, Federicom Mogherini.


Ministri vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Velike Britanije – tri zemlje EU-a umiješane u sklapanje sporazuma zaključenog 2015. – izjavili su da duboko žale "zbog ponovnog uvođenja američkih sankcija, zbog povlačenja SAD-a iz Zajedničkog globalnog plana djelovanja (JCPOA, službeni naziv iranskog nuklearnog sporazuma)".

U zajedničkom priopćenju sa šeficom diplomacije EU-a, Federicom Mogherini, ministri su istaknuli da su odlučni "u zaštiti europskih gospodarskih operatera uključenih u legitimne poslove s Iranom. Zato status blokade koju je uveo EU stupa na snagu 7. kolovoza."

Zakon o blokadi Unija je usvojila 1996. kako bi zaobišla američke sankcije protiv Kube, Libije i Irana, ali nikada nije bio korišten. EU se tada želio suprotstaviti američkim prijetnjama europskim poduzećima, nakon čega je tadašnja američka administracija popustila.

Aktualizaciju zakona o blokadi odobrili su ministri vanjskih poslova EU-a 16. srpnja. Taj zakon zabranjuje europskim poduzećima da postupaju prema američkim sankcijama i to pod prijetnjom penala utvrđenih za svaku pojedinu državu članicu.

Zakon o blokadi također daje pravo na odštetu za svaku štetu koja bi proizašla iz američkih sankcija za fizičku ili pravnu osobu. Konačno, taj zakon poništava u Europskoj uniji učinke svake odluke inozemnog suda koja bi bila donesena na temelju američkih sankcija.

Međutim, posljedice tog zakona mogle bi biti više simbolične nego ekonomske, ocjenjuju stručnjaci.

"Ekstrateritorijalnost američkih sankcija je protuzakonita prema međunarodnom pravu jer želi diktirati odluku europskim ekonomskim operaterima koji ne potpadaju pod američki zakon", rekao je visoki europski dužnosnik.

"Radi se o tome da se zaštite europske tvrtke koje će se izložiti riziku i ostati u Iranu i biti izložene američkim sankcijama", navodi taj dužnosnik.

Ocjenjuje se da će zakon služiti više malim i srednjim poduzećima koja su manje izložena SAD-u nego velikim grupama. (Hina)