EU bi trebao razviti zalihe lijekova, agregata i sirovina kako bi bio bolje pripremljen za vojnu invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu, priopćila je Europska komisija.
Izlažući svoju prvu strategiju zaliha, izvršna vlast EU-a rekla je u srijedu da bi države članice također trebale razmotriti hitne zalihe proizvoda za pročišćavanje vode, opreme za popravak podmorskih kabela, dronova i pokretnih mostova za uporabu u sukobima.
Ranije ove godine javnost je pozvana da si osigura zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština za 72 sata kako bi mogla podnijeti vojni napad, prirodnu katastrofu, prekid opskrbe električnom energijom ili veliku industrijsku nesreću.
U okviru strategije EU-a za pripravnost, dužnosnici razrađuju što bi vlade trebale skladištiti i kako ojačati spremnost za izvanrednu zdravstvenu situaciju, poput pandemije, antimikrobne rezistencije, kemijskih, nuklearnih ili bioloških prijetnji.
Planovi se temelje na iskustvima iz pandemije COVID-a, kada su se države članice EU-a utrkivale u nabavi maski i druge medicinske opreme za sebe, ostavljajući one kojima je najpotrebnije bez potrepština.
EU bi trebao imati redovito ažurirane, neisključive popise ključnih dobara prilagođenih različitim krizama, navodi se u planu.
Do 2026. EU namjerava uspostaviti centar za kritične sirovine kako bi zajednički kupovao takva dobra u ime zainteresiranih tvrtki. Do iste godine EU će imati popis lijekova i medicinskih tehnologija kojima će se davati prioritet u skladištenju ili zajedničkoj nabavi, javlja The Guardian.
EU već posjeduje flotu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara, zrakoplova za medicinsku evakuaciju, medicinsku opremu i poljske bolnice. Kako sezona europskih požara jača, Komisija je rekla da će biti potrebno nabaviti dodatnih helikoptera ili lakih zrakoplova za zaštitu takvih područja.
Povjerenica EU-a za upravljanje krizama Hadja Lahbib upozorila je na važnost strateškog plana. "Znamo s kakvim se prijetnjama suočavamo - hibridnim napadima, prekidima napajanja, ekstremnim vremenom i širenjem bolesti. To više nisu udaljeni rizici. Zato premještamo pripravnost s margine na prvu crtu naše obrane", rekla je.
Najnovija strategija dolazi nakon što je danska premijerka Mette Frederiksen ponovno potvrdila svoje stajalište da EU do 2030. mora biti spreman braniti se.
"Rusko naoružavanje moglo bi u roku od dvije do pet godina predstavljati pravu vojnu prijetnju Europi i NATO-u", rekla je u utorak pred Europskim parlamentom.
