"Nema nikakva razloga osporavati ovu vladu, zato i ne treba očekivati veće promjene", prognozira politolog Tonis Saarta sa Sveučilišta u Talinu.
Pročitajte i ovo
Izbori su počeli još u srijedu otkada su građani počeli glasati putem interneta, u čemu je Estonija pionir na svjetskoj razini.
S 45.200 četvornih kilometara, od čega je više od 1.500 otoka, Estonija je s 1,37 milijuna stanovnika najslabije naseljena baltička država.
Njih 80 posto su Estonci, uglavnom protestanti koji govore
estonskim iz ugro-finske skupine jezika, a manjinu čini 13 posto Rusa, uglavnom pravoslavaca.
Dinamično estonsko gospodarstvo bilježilo je u 2006. godini rast od 11,5 posto, s nezaposlenošću od 5,9 posto, najnižom u zadnjih 14 godina.
No relativno visoka stopa inflacije od 4,4 posto u 2006., onemogućuje Talinu kvalifikacije za ulazak u zonu eura prije 2010.
Na izborima se natječe 975 kandidata, a ankete govore da bi Stranka centra trebala dobiti 26 posto glasova.
Njihov koalicijski saveznik, Stranka reformi, koju vodi premijer Andrus Ansip, dobila bi oko 21 posto.
U njihovoj koaliciji je i Narodni savez (lijevi centar).
Oporbenom savezu, koji čine stranke Pro patria i Savez Res publica, prognoze daju 12 posto glasova, pa bi vladajuća
koalicija mogla u idućem sazivu imati veliku većinu u
jednodomnom parlamentu sa 101 mjestom.
U danas stabilnoj zemlji s reputacijom tehnološki najrazvijenije na Baltiku i najmanje korumpirane na prostoru srednje i istočne Europe, predizborne teme bile su socijalna pitanja te emigracija estonske radne snage prema starijim članicama EU-a, u kojima su plaće privlačnije nego u domovini.
Idiličnu sliku remeti pitanje estonskih "izbrisanih", nekih 300.000 pripadnika rusofone manjine, čije interese zastupaju dvije od ukupno 11 stranaka na izborima.
Estonija i Rusija razilaze se oko dva pitanja.
Prvo i manje važno su spomenici iz sovjetskog razdoblja koje Talin želi ukloniti, a što Moskva drži "svetogrđem", jer su to i simboli antifašističke borbe.
Teže je rješiv, i bolan, status rusofona koji se i danas, 16 godina nakon formiranja samostalne Estonije, osjećaju građanima drugoga reda.
Za dobivanje državljanstva rusofoni moraju položiti test iz
poznavanja ustava i estonskog jezika, a što stoji novaca i truda, pojašnjava neimenovana žena čiji 20-godišnji sin, iako rođen u Estoniji, nema državljanstvo.
Kada je proglasila samostalnost nakon pet desteljeća sovjetske okupacije, Estonija je priznala državljanstvo samo onim rusofonima koji su je nastanjivali do 1940., kada su u zemlju umarširali sovjetski vojnici, te njihovim potomcima.
Ostali su, a takvih je većina, stigli u doba sovjetske ere i nisu
naučili estonski, jer im nije trebao.
Danas je trećina rusofona naturalizirana, trećina je dobila
državljanstvo Ruske Federacije, a trećina živi sa stranim putovnicama i pravom prebivališta.
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International
podnijela je u prosincu oštro izvješće protiv Estonije pozivajući je da snizi stroge jezične kriterije koje drži represivnima.
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
