Četiri tisuće znanstvenika dolazi na Antarktiku tijekom ljetnih mjeseci i tamo proučavaju nevjerojatan ekosustav koji otkriva raznolikost života. Rezultati njihovog istraživanja mogli bi imati implikacije u potrazi za životom izvan Zemlje.


Zemljina prošlost, sadašnjost i budućnost mogu se vidjeti na sjevernom poluotoku najjužnijeg kontinenta na Zemlji - Antarktika - koji je najdivlji, najnapušteniji i najtajnovitiji od svih kontinenata.

Vezani članci Slika nije dostupna NASA objavila snimke: Prvi put snimljen ledanjak koji pluta oceanom Antarktika (Foto: AFP) Pronađen izvor? Nešto misteriozno i vruće vreba ispod površine antarktičkog leda

Znanstvenici trenutno pojačavaju napore u proučavanju područja za koje se nadaju da će pružiti odgovore na pitanja otkud dolazimo i jesmo li sami u svemiru.

"To je prozor prema svemiru i vremenu", ističe Kelly Falkner, šef polarnog programa američkog National Science Foundationa, a prenosi Daily Mail.

Na nekoliko desetaka dana u siječnju, tijekom hladnog ljeta na Antarktiku, novinari Associated pressa pratili su znanstvenike iz različitih polja u potrazi za novim bićima, tragovima zagađenja okoliša u najčišćem i prastarom ledu, ostacima Big Banga i biološkim okukama koje bi potencijalno mogle dovesti do boljih medicinskih tretmana i možda najvažnije, znakova nezaustavljivog topljenja leda.

Život pronađen u nemogućim uvjetima

Oko 98 posto Antarktika prekriveno je ledom, a taj led se konstantno kreće. Temperature tamo variraju od nešto iznad nule na području South Sheathlands i antarktičkog poluotoka, do neizdrživih ledenih temperatura oko samog južnog pola.

Iako su to surovi uvjeti, u njima buja raznolik život. Tako su znanstvenici posve slučajno otkrili da u vječnoj tami 740 metara ispod debelog antarktičkog leda, žive nevjerojatno otporne ribe. Do otkrića su došli bušeći malu rupu kroz Ross ice Shelf, koji pokriva područje veličine Francuske.

Otkriće ribe u vodi na -2 stupnja Celzija i u potpunoj tami, postavlja nova pitanja oko sposobnosti života da buja u najekstremnijim uvjetima. Ribe su uočili pomoću kamere koju su spustili kroz navedenu rupu, a izbrojali su ih između 20 i 30. Ono što je najčudije jest to da su se one nalazile u vodi koja je odsječena od ostatka oceana ledom.

Led bilježi i pamti sve

Nije to jedini slučaj u kojem znanstvenici slučajno pronađu nešto za čim nisu niti tragali, a primjera je mnogo. Geolozi su jednostavno očarani tajnama Antarktika.

Zato što nema lokalne industrije, zagađenje koje se pronađe u savršeno čistom ledu i snijegu rezultat je kemikalija pristiglih iz drugih krajeva Zemlje, poput primjerice niskih tragova olova u ledu, sve dok isti nije izbačen iz goriva u procesu prerade. Isto tako, antarktički led zabilježio je i niske razine radijacije uzrokovane nuklearnim testiranjima po raznoraznim zabačenim dijelovima Zemlje, koje su provodile zemlje s nuklearnim arsenalom, poput SAD-a i Rusije.

Antarktički led govori i kako je ugljični dioksid, plin koji hvata toplinu, imao kolebanja u količini tijekom stotina tisuća godina. Iznad Antarktika se sezonski "parkira" i rupa u ozonskom omotaču oko Zemlje te uzrokuje nevolje.

Antarktik je poput planetarnog zamrzivača. Ako tamo padne meteorit, on ostaje savršeno očuvan i netaknut. NASA koristi taj kontinent i njegovu izloiranost kako bi proučavala što bi ljudi sve morali proći ako bi posjetili Mars.

Suhi zrak omogućuje astronomima isto tako da gledaju u svemirske dubine neometano i tako vide njegovu povijest.

Drugi planet

Ukupno 4000 znanstvenika tijekom antarktičkog ljeta tamo dolazi tragati za odgovorima na neka od najfunamentalnijih pitanja ljudskog roda i znanosti, a njih oko 1000 ostaje i po ekstremnim, zimskim uvjetima.

Oko 1000 neznanstvenika isto tako dolazi tamo, a na tom kontinentu postoji i pravoslavna crkvica u sklopu ruske znanstvene postaje Bellinghausen.

Antarktik je u mnogočemu poput drugog planeta. To je posve drugačiji svijet", kaže Jose Retamales, direktor čileanskog Antarktičkog instituta.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook