Zemljina prošlost, sadašnjost i budućnost mogu se vidjeti na sjevernom poluotoku najjužnijeg kontinenta na Zemlji - Antarktika - koji je najdivlji, najnapušteniji i najtajnovitiji od svih kontinenata.
Pročitajte i ovo
Znanstvenici trenutno pojačavaju napore u proučavanju područja za koje se nadaju da će pružiti odgovore na pitanja otkud dolazimo i jesmo li sami u svemiru.
"To je prozor prema svemiru i vremenu", ističe Kelly Falkner, šef polarnog programa američkog National Science Foundationa, a prenosi Daily Mail.
Na nekoliko desetaka dana u siječnju, tijekom hladnog ljeta na Antarktiku, novinari Associated pressa pratili su znanstvenike iz različitih polja u potrazi za novim bićima, tragovima zagađenja okoliša u najčišćem i prastarom ledu, ostacima Big Banga i biološkim okukama koje bi potencijalno mogle dovesti do boljih medicinskih tretmana i možda najvažnije, znakova nezaustavljivog topljenja leda.
Život pronađen u nemogućim uvjetima
Oko 98 posto Antarktika prekriveno je ledom, a taj led se konstantno kreće. Temperature tamo variraju od nešto iznad nule na području South Sheathlands i antarktičkog poluotoka, do neizdrživih ledenih temperatura oko samog južnog pola.
Iako su to surovi uvjeti, u njima buja raznolik život. Tako su znanstvenici posve slučajno otkrili da u vječnoj tami 740 metara ispod debelog antarktičkog leda, žive nevjerojatno otporne ribe. Do otkrića su došli bušeći malu rupu kroz Ross ice Shelf, koji pokriva područje veličine Francuske.
Otkriće ribe u vodi na -2 stupnja Celzija i u potpunoj tami, postavlja nova pitanja oko sposobnosti života da buja u najekstremnijim uvjetima. Ribe su uočili pomoću kamere koju su spustili kroz navedenu rupu, a izbrojali su ih između 20 i 30. Ono što je najčudije jest to da su se one nalazile u vodi koja je odsječena od ostatka oceana ledom.
Led bilježi i pamti sve
Nije to jedini slučaj u kojem znanstvenici slučajno pronađu nešto za čim nisu niti tragali, a primjera je mnogo. Geolozi su jednostavno očarani tajnama Antarktika.
Zato što nema lokalne industrije, zagađenje koje se pronađe u savršeno čistom ledu i snijegu rezultat je kemikalija pristiglih iz drugih krajeva Zemlje, poput primjerice niskih tragova olova u ledu, sve dok isti nije izbačen iz goriva u procesu prerade. Isto tako, antarktički led zabilježio je i niske razine radijacije uzrokovane nuklearnim testiranjima po raznoraznim zabačenim dijelovima Zemlje, koje su provodile zemlje s nuklearnim arsenalom, poput SAD-a i Rusije.
Antarktički led govori i kako je ugljični dioksid, plin koji hvata toplinu, imao kolebanja u količini tijekom stotina tisuća godina. Iznad Antarktika se sezonski "parkira" i rupa u ozonskom omotaču oko Zemlje te uzrokuje nevolje.
Antarktik je poput planetarnog zamrzivača. Ako tamo padne meteorit, on ostaje savršeno očuvan i netaknut. NASA koristi taj kontinent i njegovu izloiranost kako bi proučavala što bi ljudi sve morali proći ako bi posjetili Mars.
Suhi zrak omogućuje astronomima isto tako da gledaju u svemirske dubine neometano i tako vide njegovu povijest.
Drugi planet
Ukupno 4000 znanstvenika tijekom antarktičkog ljeta tamo dolazi tragati za odgovorima na neka od najfunamentalnijih pitanja ljudskog roda i znanosti, a njih oko 1000 ostaje i po ekstremnim, zimskim uvjetima.
Oko 1000 neznanstvenika isto tako dolazi tamo, a na tom kontinentu postoji i pravoslavna crkvica u sklopu ruske znanstvene postaje Bellinghausen.
Antarktik je u mnogočemu poput drugog planeta. To je posve drugačiji svijet", kaže Jose Retamales, direktor čileanskog Antarktičkog instituta.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
