Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Čelnici zemalja članica EU-a postigli dogovor o manjoj promjeni Lisabonskog ugovora.


Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Dogovorile su se i o uspostavi stalnog mehanizma za rješavanje kriza u eurozoni, objavio je predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu. 'Čelnici su se usuglasili da postoji potreba ugradnje stalnog kriznog mehanizma za čuvanje financijske stabilnosti eurozone', rekao je Van Rompuy, nakon maratonske sjednice europskih lidera koja je završila nekoliko sati iza ponoći.

Van Rompuy je istodobno zadužen da među zemljama članicama provede konzultacije o ograničenim promjenama Lisabonskog ugovora koje se moraju provesti "kako bi se taj mehanizam u njega ugradio". Izmjena Lisabonskog ugovora bila je vruća tema posljednjih tjedana u Bruxellesu, ne zbog spomenute buduće promjene, nego zato jer je stupio na snagu prije jedva 11 mjeseci, nakon punih deset godina rasprave. Mnogi od čelnika Unije nisu htjeli o tome ponovo otvarati debatu. "Više zemalja ne želi veliku reformu i stoga je nastojimo ublažiti što je više moguće kako bismo izbjegli nove referendume", rekao je švedski premijer Fredrik Reinfeldt.

Vezani članci Slika nije dostupna Raste potpora Iraca ugovoru iz Lisabona Slika nije dostupna 'Bez Lisabonskog ugovora nema širenja Unije na Hrvatsku'

>> Lisabonski ugovor stupio na snagu

Jedna od opcija koja se spominjala jest da se promjene Lisabonskog ugovora uvrste u pristupni ugovor s Hrvatskom, koji ionako mora proći proces ratifikacije u zemljama članicama. Promjene Lisabonskog ugovora zatražile su Njemačka i Francuska i njihov prijedlog je u početku naišao na veliki otpor. One su željele da se u Lisabonski ugovor ugradi mogućnost oduzimanja prava glasa onim članicama koje krše proračunsku disciplinu, ali to nije dobilo potporu ostalih zemalja.

'Rasprava je bila teška'

'Odlučili smo da ćemo to ispitati kasnije, ali samo u slučajevima kada se u nekoj zemlji eventualno pojavi situacija koja prijeti stabilnosti cijele eurozone', rekao je Van Rompuy. Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zadovoljstvo što je na summitu postignut dogovor 'o otvaranju puta za reformu eurozone'. 'Sve u svemu, rasprava je bila teška, ali je Njemačka uspjela ostvariti dosta od onoga što je smatrala iznimno bitnim', rekla je kancelarka.

Van Rompuy do sljedećeg summita u prosincu mora pripremiti izvješće o političkim aspektima izmjene Lisabonskog ugovora, a Europska komisija se do istog roka treba koncentrirati na tehničke aspekte novog mehanizma. Čelnici 27 zemalja članica podržali su niz strožih proračunskih pravila o kojima su se već ranije dogovorili ministri financija. Ta pravila predviđaju mogućnost strožih sankcija protiv onih zemalja čak i prije nego što njihov proračunski manjak dosegne gornju dopuštenu razinu od tri posto bruto domaćeg proizvoda ili ako se njihov javni dug ne smanjuje dovoljno brzo. Ta pravila su ipak malo razvodnjena u odnosu izvorni prijedlog Europske komisije i neće stupati automatski na snagu, nego će se o uvođenju sankcija ipak politički odlučivati.

Njemačka kancelerka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy složili su se prije deset dana da je nužno promijeniti Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu 1. prosinca prošle godine nakon desetogodišnjih nastojanja i uz teške muke, kako bi se mogao uspostaviti stalni mehanizam za rješavanje dužničkih kriza, umjesto privremenog fonda koji je uspostavljen u proljeće ove godine i koji vrijedi do 2013. godine. Njemačka želi uspostavu mehanizma za restrukturiranje duga nesolventnih zemalja, što bi i vlade ali i vjerovnike natjeralo na veću financijsku disciplinu.

Merkel strastveno branila svoje stavove

Sadašnji fond za financijsku stabilnost eura uspostavljen je prema članku 122 Lisabonskog ugovora koji dopušta hitnu pomoć nekoj zemlji članici koja se nađe 'u izvanrednim okolnostima izvan njezine kontrole'. Kancelarka Merkel inzistira na tome jer zna da njemački ustavni sud ne bi odobrio produljenje toga mehanizma samo na temelju članka 122 ili bilo kojeg drugog mehanizma koji uključuje davanje hitne pomoći na teret poreznih obveznika a da zauzvrat nema odredbe o restruktiriranju duga.

Po jednom europskom diplomatu, 'Merkel je vrlo strastveno' argumentirala svoje stajalište pred drugim šefovima država ili vlada Unije, a 'rasprava je na trenutke bila vrlo usijana'. (HIna)