Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je potpisao zakon o uvođenju moratorija na obveze CFE-a, a taj zakon, koji su prihvatila oba doma ruskog parlamenta, treba 12. prosinca stupiti na snagu.
Pročitajte i ovo
"NATO žali zbog odluke Rusa", rekao je NATO-ov glasnogovornik James Appathurai te izrazio nadu da "Ruska Federacija neće donijeti nijednu jednostranu odluku koja će utjecati na cjelovitost Sporazuma CFE".
"Moskva je pogriješila", reagirao je danas zamjenik američke
državne tajnice Nicholas Burns na konferenciji Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
"Takav način rada nije dobar. Pozivamo Rusku Federaciju da razmotri svoju odluku, neka ne ukida primjenu CFE-a 12. prosinca i neka se vrati za pregovarački stol", rekao je Burns u Madridu.
Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov, također u Madridu na
konferenciji OESS-a, potvrdio je odluku svoje vlade.
Sporazum CFE regulira razmještaj snaga i oružanih sustava u Europi nakon Hladnog rata, a 1990. potpisalo ga je šest zemalja bivšeg Varšavskog pakta i 16 članica NATO-a ograničavajući njime oružje i tehnike koje blokovi mogu imati na europskom kontinentu.
Rusija drži da je postojeći CFE zastario jer ne odražava raspad Varšavskog pakta, Sovjetskog Saveza niti širenje NATO-a.
U Istanbulu je 1999. potpisana prilagođena verzija CFE-a kojom su ograničenja s razine blokova prenijeta na nacionalna i teritorijalna, no tu ratificirale su je samo Rusija, Ukrajina, Bjelorusija i Kazahstan.
Članice NATO-a su ratifikaciju te prilagođene verzije uvjetovale povlačenjem ruske vojske iz Moldavije i Gruzije.
Lavrov je stoga jučer u Madridu rekao da su "članice NATO-a
doslovce nametnule svoj vlastiti moratorij 2001., jer nisu
ratificirale modificiranu verziju CFE-a".
"Unatoč činjenici da je Rusija do tada (2001. godine) ispunila sve svoje obveze prema takozvanim istanbulskim sporazumima, one (članice NATO-a) su povezale ratifikaciju prilagođenog dokumenta CFE s ruskim ispunjavanjem dodatnih uvjeta što nema nikakve veze s tim sporazumom",
rekao je Lavrov.
Lavrov je ponovio da moratorij ne znači trajno povlačenje Rusije iz CFE-a i da će Moskva nastaviti njegovu provedbu čim članice NATO-a ratificiraju prilagođenu verziju dokumenta.
Odluku o moratoriju Putin je ranije objasnio širenjem NATO-a na granice Rusije, postavljanjem američkih baza u Bugarskoj i Rumunjskoj i činjenicom da članice NATO-a nisu ratificirale revidiran CFE.
Smanjenje broja tenkova, teškog topništva i borbenih zrakoplova između Atlantika i ruskog planinskog lanca Ural također je jedan od glavnih razloga povlačenja Rusije iz CFE-a, ali radi se ponajprije o odgovoru na američke planove postavljanja proturaketnog štita u Češkoj i Poljskoj, ocjenjuju analitičari.
