Bratušek predstavila ministre, prvi komentari negativni

Mandatarka za sastav nove slovenske vlade Alenka Bratušek potvrdila je u četvrtak navečer u razgovoru za Slovensku televiziju da je u parlamentu podnijela listu ministara u svojoj budućoj vladi među kojima je i pet kandidata za ministrice i ministre iz njezine stranke Pozitivna Slovenija (PS) te da će parlament o vladi, kako se predviđa, glasovati iduće srijede.

Pročitajte i ovo Nije dugo čekao Milanović potpisao zakon: Sabor će u petak glasati o povjerenju novoj vladi Detalji suradnje HDZ i DP potpisali koalicijski Sporazum: "Sve ćemo vam reći sutra"

Kandidat za ministra financija je Uroš Čufer, trenutano šef odjela za financijski menadžment u Novoj Ljubljanskoj banci (NLB), Stanko Stepišnik je kandidat za ministra gospodarskog razvitka i tehnologije, Uroš Grilc predložen je za ministra za kulturu, Tina Komel za ministricu za dijasporu, a Roman Jakič za ministra obrane. Svi su članovi PS-a.

>> Tisuće prosvjedovale u Ljubljani: Uhićene tri osobe, mnoštvo tražilo njihovo puštanje

Ostale tri stranke koje će djelovati u vladi Alenke Bratušek, čiji se izbor očekuje idućeg tjedna, svoja imena kandidata za ministre već su ranije objavile.

Erjavec ponovno šef diplomacije

Tako će predsjednik Građanske liste (DL) Gregor Virant u vladi zauzeti mjesto ministra unutarnjih poslova, a stranci su pripala još dva ministarska resora. Ministar vanjskih poslova bit će predsjednik Demokratske stranke umirovljenika (DeSUS) Karl Erjavec, dok će ministar poljoprivrede biti Dejan Židan iz stranke Socijalnih demokrata (SD), koji je taj položaj zauzimao i u vladi Boruta Pahora, koja je vladala do 2011. godine.

Bratušek je rekla da joj je stručnost bila prvi kriterij u odabiru kandidata iako su oni uglavnom i članovi stranke, te da je na mjestu ministra financija željela nekoga tko dobro poznaje bankarski sustav s obzirom na to da će sanacija banaka biti "apsolutni prioritet" nove vlade. Naglasila je da joj je kandidat za to mjesto Čufer zajamčio kako nije povezan s odobravanjem loših kredita u NLB-u.

Bratušek je rekla kako se i u Europskoj uniji pokazalo da se konsolidaciju javnih financija ne može provesti u samo dvije godine, te da će se njezina buduća vlada možda odlučiti za povećanje nekih poreznih stopa, a u krajnjem slučaju i PDV-a, ali tek nakon analize zatečenog stanja proračuna i deficita u prva dva mjeseca ove godine, odnosno nakon što preuzme vladu.

Slovenski mediji: Popis ministara nije ispunio očekivanja

Slovenski mediji u komentarima sastava nove vlade ocjenjuju da popis ministar nije ispunio očekivanja da će biti okupljena ekipa sposobna izvući državu iz krize.

Od obećanja Bratušek da će u vladi dominirati stručnjaci ostalo je vrlo malo, a kandidati za ministre uglavom su karijerni političari, predsjednici stranaka i zastupnici u parlamentu, navodi ljubljansko "Delo".

Medije posebno intrigira činjenica da se do zadnjeg trenutka nije znalo koga će Bratušek predložiti za mjesto ministra financija, važno s obzirom na akutno pitanje sanacije banaka u državnom vlasništvu i fiskalnu stabilizaciju koju od Slovenije očekuje Europska unija.

Nakon što je mjesto odbilo više stručnjaka koji su bili u kombinaciji, za ministra financija predložen je u posljednji trenutak Uroš Čufer iz Nove Ljubljanske banke (NLB), dugogodišnji šef odjela za financijski menadžment u banci koja zadnjih godina posluje s gubitkom i ima skoro 30 posto loših kreditnih plasmana.

Iako je Bratušek za Slovensku televiziju rekla da je njezina ekipa u sadašnjem trenutku optimalnog sastava, izrazila je razočaranje što se njezinom pozivu da sudjeluju u vladi nije odazvalo više eksperata kojima su se nudila ministarska mjesta. "To su stručnjaci koji mnogo govore što bi trebalo napraviti, ali sada nisu bili spremni ući u vladu i pomoći državi, malo sam razočarana", rekla je Bratušek.

Ministar financija mogući kamen spoticanja

Upravo bi predloženi ministar financija mogao biti "kamen spoticanja" u koalicijskoj vladi koju čine četiri stranke i ugroziti kredibilitet buduće premijerke, navodi ljubljanski "Dnevnik".

Budući da Europska komisija za ovu godinu Sloveniji prognozira pad BDP-a od 2 posto, javnofinancijski deficit od 5,1 posto BDP-a te javni dug od 59,5 posto BDP-a, svi napori nove vlade trebali bi biti usmjereni u to da se izbjegne scenarij po kojemu bi Slovenija morala zatražiti financijsku pomoć EU, a svoj će mandat započeti u vrijeme još teže recesije nego što je to bio slučaj na početku mandata vlade Janeza Janše prije 13 mjeseci, navodi "Delo".

Bratušek je izjavila da će njezina vlada nastaviti sa sanacijom banaka i politikom štednje, ali da treba provesti i mjere za gospodarski oporavak i da je moguće podizanje nekih poreza, pa i PDV-a budući da stanje u državnom proračunu "nije nimalo ružičasto".

"Konsolidacija javnih financija bit će jasno naš prioritet, ali mislim da sada svi u svijetu vide da se konsolidaciju ne može izvesti u samo dvije godine", izjavila je Bratušek za Slovensku televiziju.

Sloveniji prijete sankcije

S obzirom da niti ove godine Slovenija neće ispuniti kratkoročni cilj o smanjenju proračunskog deficita na 3 posto BDP-a, kako je računala vlada Janeza Janše u odlasku, Sloveniji bi potencijalno mogle prijetiti sankcije prema Fiskalnom paktu koje važe za članice eurozone, no slovenski mediji navode da bi zbog recesijskih trendova u eurozoni ta pravila mogla biti ublažena.

Slovenija bi "lakše disala" ako se rok do kada bi trebala smanjiti proračunski deficit na 3 posto BDP-a prolongira jer previsok deficit u odnosu na odredbe Pakta o stabilnosti i rastu ima još od 2009. godine, navodi ljubljansko "Delo".

Pozivajući se na izvor u vladi, list piše da bi se prolongiranjem roka za smanjenje proračunskog deficita vladi Janeza Janše i Sloveniji priznao fiskalni napor, odnosno opsežne mjere štednje koje su provedene u prošloj godini. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook