Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Dvadesetak bivših američkih diplomata i nekadašnjih međunarodnih predstavnika na prostoru bivše Jugoslavije, znanstvenika i pravnih stručnjaka, uputilo je pismo podtajniku UN-a za pravne poslove Nicolasu Michelu u kojem ističu kako su 'deprimirani' haškom presudom 'vukovarskoj trojci' te izražavaju nadu da će je Žalbeno vijeće ICTY-a 'najpotpunije preispitati'.


U pismu 23 potpisnika ističu kako je 'presuda u predmetu 'vukovarska trojka' uznemirujući primjer neuspjeha Haškoga suda (ICTY) da u cijelosti služi interesu pravde'.

Vezani članci Slika nije dostupna 'Potrebno je procesuirati sve koji su počinili zločine' Slika nije dostupna Nataša Kandić osuđena za klevetu nekadašnjeg radikala Tomislava Nikolića

'Kao osobe koje su dugo službovale u bivšoj Jugoslaviji, akademski i pravni stručnjaci, mi niže potpisano smo jaki pristaše i prijatelji ICTY-a. U duhu te potpore, primorani smo izraziti našu deprimiranost s presudom u nedavnom slučaju 'vukovarska trojka', navodi se u pismu podtajniku UN-a koje su među ostalima potpisali bivši veleposlanik SAD u RH Peter Galbraith, Bivši posebni izaslanik SAD za jugoistočnu Europu Robert Gelbard, voditelj misije UNTAES-a u istočnoj Slavoniji Jacques Paul Klein i bivši voditelj misije OESS-a u BiH Robert Beecroft.

Navodeći kako ne pozivaju na bilo kakvo miješanje u sudski postupak, potpisnici su 'kolektivno izrazili nadu' da će u žalbenom postupku pred Tribunalom, predmet biti najpotpunije preispitan, kako glede kažnjavanja tako i šire procjene pravne odgovornosti.

Obrazlažući svoju zabrinutosti presudom, oni ističu kako su zločini u Vukovaru bili izuzetno javne naravi, te da nisu 'traumatizirali samo hrvatsku javnost, već su šokirali savjest svijeta'.

'Štoviše, ti su zločini bili prva masovna ubojstva u bivšoj
Jugoslaviji, stvarajući presedan koji će, četiri godine kasnije,
kulminirati najgorim zvjerstvima u Europi nakon Drugog svjetskog rata', navodi se u pismu podtajniku UN-a, čije je kopija dostavljena i ICTY-u.

Zločini su bili tako upečatljive i neizbrisive prirode, da postoji
priznanje, uključujući i među Srbima i drugim ne-Hrvatima, o užasnoj nepravdi koja je nanesena žrtvama Vukovara, ističe se u pismu.

Također se upozorava kako je ICTY, propustivši da točno i
odgovarajuće utvrdi odgovornost onih koji su predali zarobljenike drugima koji su ih mučili i ubili, mogao nesmotreno oslabiti važnost zaštite iz Ženevskih konvencija.

Potpisnici izražavaju i razočarenje izrečenim kaznama, ističući kako je prvooptuženi general Mile Mrkšić, kome je utvrđene krivnja za mučenje i ubojstvo 194 zarobljenika, dobio samo 20 godina, a drugi, Veselin Šljivančanin, koji je prema dokazima imao središnju ulogu u zločinima, samo pet godina zatvora.

Također ističu, kako ugled ICTY ovisi o tome da osigura pravdu za sve žrtve zločina u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i srpske, te navode primjer srpskih žrtava u Mrkonjić gradu u BiH.

Među potpisnicima pisma su i predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko, predsjednica Humanitarnog pravnog centra u Beogradu Nataša Kandić, profesor sveučilišta Tufts Bruce Hitchner i drugi.

Inicijatori pisma su Edward Joseph, sa sveučilišta John Hopkins u Washingtonu, bivši dužnosnik UNPROFOR-a, UNMIK-a, IFOR-a, OESS-a i Međunarodne krizne skupine (ICG), te Jacques Klein.

'Pismo je bila naša osobna reakcija. Smatrali smo da je ta odluka jako problematična', kazao je Joseph na pitanje je li ga ogorčenje s presudom u Hrvatskoj potaknulo na pismo Nicolasu Michelu.

Na pitanje očekuje li da će žalbena presuda 'vukovarskoj trojci' biti bitno izmijenjena u odnosu na prvostupanjsku, Jospeh je kazao kako to ne zna, ali kako su u pismu izrazili nadu da će do izmjena doći.

'Vukovar je presedan, prvo masovno ubojstvo. To je bio
prvi korak na putu koji je završio u Srebrenici... Vukovar je tragedija za Hrvate, kao što je Srebrenica tragedija za
Bošnjake', naglasio je Joseph, dodajući kako to u Haagu očigledno nikada nisu shvatili.

Ed Joseph je bio časnik za civilne poslove UNPROFOR-a u Hrvatskoj od rujna 1992. do kraja rata, angažiran u Kninu, Zadru, Zagrebu i drugdje. U BiH je bio u Sarajevu, Mostaru, Bihaću te u Žepi, u srpnju 1995., kada su Srbi izvršili genocid u obližnjoj Srebrenici.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju