'Biti ili ne biti' za NASA-u: Još 50 dana do slijetanja na Mars

Prije nekoliko dana američka svemirska agencija NASA objavila je na svojim službenim stranicama kako je suzila područje slijetanja rovera Curiosity na područje površine 7x20 kilometara unutar kratera Gale.

Pročitajte i ovo Zasad bez objašnjenja VIDEO Što je to snimio rover Curiosity na Marsu? Robotska sonda MAVEN NASA uspješno lansirala novu misiju na Mars

>> Još samo 100 dana i Mars će osvojiti 'automobil'

Bit će to kraj putovanja dugog devet mjeseci te nevjerojatnih prijeđenih 570 milijuna kilometara od Zemlje do Crvenog planeta. Sljedeća faza, koja čeka Curiosity, međutim, počinje kroz pet dana, kada počinje i manevar ulaska orbitu planeta Marsa. Nakon toga NASA će imati još tri prilike korigirati putanju, prije nego li njihov rover nepovratno započne fazu slijetanja.

Sedam minuta strepnje

Zbog ogromne udaljenosti između Marsa i Zemlje 6. kolovoza, kada Curiosity stiže na Mars, signal s rovera će kasniti 13,8 minuta. To će predstavljati problem za NASA-ine kontrolore leta, jer od trenutka kad Curiosity uđe u atmosferu Marsa, bit će mu potrebno samo 7 minuta da sleti na površinu, ili se razbije o tlo.

U NASA-i očekuju kako bi njihov rover veličine automobila i težak 900 kilograma, u atmosferu Crvenog planeta trebao ući oko 6:10 sati ujutro, 6. kolovoza po hrvatskom vremenu. To bi značilo da se dodir s površinom očekuje oko 6:17 sati. Dodajte tome ranije navedenih 13 minuta kašnjenja signala i dobit ćete vrijeme kada signal stiže na Zemlju.

Amerikanci imaju dobar 'score' slijetanja na Mars

Manevar slijetanja na Mars nije nimalo jednostavan zadatak, a većina zemaljskih misija nije uspjela spustiti sonde u jednom komadu na površinu Marsa. No, Amerikanci ipak imaju odlične rezultate, a u NASA-i naročito vjeruju u Curiosityjev napredan EDL pogon, odnosno 'nebesko dizalo', koje bi rover trebalo vrlo mekano spustiti na površinu.

U atmosferu Marsa uletjet će brzinom od 20.000 kilometara na sat, a poseban toplinski štit, pobrinut će se da Curiosity sigurno uđe u atmosferu te da pritom ne izgori. Nakon toga usporit će ga prvo padobran te naposljetku četiri raketna stabilizatora zračne dizalice. Sve to dosad nije bilo izvedeno u svemiru, a u NASA-i se nadaju kako će sve ići točno po planu.

Baterija bi mogla nadživjeti mehaničke dijelove

NASA je u misiju Curiosity uložila ukupno 2,5 milijarde dolara, a očekuje se kako će njegova plutonijeva baterija trajati punih deset godina, prije nego li se potroši. U NASA-i vjeruju kako će se mehanizmi na roveru istrošiti puno prije nego li baterija ostane bez energije.

Zasad svih 10 mjernih instrumenata, koliko ih se nalazi na roveru Curiosity su u odličnom stanju, osim možda bušilice za tlo, za koju znanstvenici strahuju kako bi mogla ostati bez teflonske izolacije, prilikom uzimanja uzoraka iz tla, koji će u obliku prašine prolaziti kroz njezin unutarnji dio.

Odgovor na vječno pitanje...

Ipak, u NASA-i uvjeravaju kako i taj problem mogu zaobići na mnogo načina pa ne paničare zbog toga.

NASA od rovera Curiosity očekuje pronalazak slojevitih kamenih naslaga, koje bi znanstvenicima trebale dati novi uvid u klimatske uvijete na Marsu u prošlosti, a s time i odgovore je li prije na Crvenom planetu život bio moguć.

Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.