Na jednoj strani su gotovo izjednačene Srpska radikalna stranka (SRS) Vojislava Šešelja i koalicija koju okuplja Demokratska stranka (DS) srbijanskog predsjednika Borisa Tadića. Po posljednjem istraživanju Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID) predstavljenom u četvrtak, radikali u odnosu na demokrate - Tadića, Sandžačku demokratsku partiju (SDP) Rasima Ljajića, G17 Plus Mlađana Dinkića i Ligu socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenada Čanka - imaju blagu prednost od oko 150 tisuća glasova, odnosno 36 prema 35 posto glasova.
Pročitajte i ovo
Slijede koalicija Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislava Koštunice i Nove Srbije (NS) Velimira Ilića s oko 12 posto podrške, Liberalno-demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića s oko osam posto, Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića, koja je u koaliciji s Partijom ujedinjenih umirovljenika (PUPS) i Strankom srpskog jedinstva (SSJ) s podrškom oko sedam posto, te stranke manjina koje bi mogle računati na tri posto.
U predizbornoj kampanji Šešeljev zamjenik Tomislav Nikolić jasno se očitovao da će nakon izbora o formiranju nove vlade razgovarati s Vojislavom Koštunicom, ne isključujući ni mogućnost da Koštunica ponovno bude premijer. Te nakane potvrdio je i Koštuničin koalicijski partner Velimir Ilić, ali su obojica odbacila tvrdnje Tadićevih demokrata da je o tome već sklopljen konačni dogovor između Šešelja i Koštunice.
Pretvoreno u zastupničke mandate, SRS bi u novom sazivu parlamenta, pokazuje CeSID-ovo istraživanje, imala 88 mandata, lista predvođena DS-om imala bi 85 zastupnika, zatim DSS-NS 30, LDP 20, SPS 17, dok bi zastupnici iz redova nacionalnih manjina osvojili 10 mjesta u parlamentu.
Za formiranje većine u parlamentu i nove vlade potrebno je 126 zastupnika, te je pitanje - ako SRS i koalicija DSS i NS zaista uđu u postizbornu koaliciju - kome će se prikloniti SPS, s obzirom na to da su DS i LDP, a gotovo sigurno i manjine unaprijed isključili svaku mogućnost postizbornog saveza s radikalima. Ako se radikalima priklone, uz DSS i socijalisti, ta bi koalicija imala 132 mandata, dok pred Tadićevim DS-om stoje dvije mogućnosti: da ipak uđe u koaliciju s Koštunicom i Ilićem, te SPS-om, ili da se u širokoj koaliciji nađu G17 plus, SDP Rasima Ljajića, SPO, SPS, LDP i stranke nacionalnih manjina. U oba slučaja te bi koalicije mogle računati na 132 mandata.
Mogućnost koju svakako ne bi trebalo isključiti jest i da stranke u roku od tri mjeseca nakon izbora ne postignu dogovor o formiranju većine u parlamentu i da se Srbija na jesen ili ranu zimu nađe pred novim izvanrednim parlamentarnim izborima, s obzirom na sve ono što su stranački lideri iz dojučerašnje koalicije - prvenstveno Koštunica i njegovi ministri i Tadić i njegovi partneri - izrekli jedni o drugima u predizbornoj kampanji.
Predizborni su sukobi najjači bili oko pitanja Kosova i Europske unije (EU), ali i oko ekonomskih aranžmana s Rusijom.
Dok se Tadićeva koalicija izričito zauzima za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), iako je i dalje vjerojatnije da EU taj sporazum Srbiji neće na potpis ponuditi prije 11. svibnja, Koštunica svakoga dana ponavlja da je taj potpis nemoguć prije nego što EU izričito odgovori podrazumijeva li SSP Srbiju s Kosovom ili bez njega.
U ekonomskoj sferi, najveći je kamen spoticanja "energetski" sporazum s Rusijom, pogotovo ugovor kojim Rusi postaju većinski vlasnici Naftne industrije Srbije za samo 400 milijuna eura (zauzvrat bi jedan krak ruskog plinovoda prolazio kroz Srbiju), koji su u veljači u Moskvi parafirali i Tadić i Koštunica. Problem je u tome što taj ugovor treba proći ratifikaciju u parlamentu, koji je raspušten. Koštunica i njegovi ministri u tehničkoj Vladi, uz pomoć radikala, traže da se parlament izvanredno sastane i ratificira ugovor, dok Tadićevi demokrati, koji u Vladi imaju većinu na to ne pristaju i tvrde da ratifikacija mora čekati novi saziv parlamenta.
Usprkos tome što u petak u ponoć istječe rok za predaju izbornih lista, jasno je da su svi glavni "igrači" već potvrđeni, moguće je da još neka stranka manjina uspije predati svoje liste jer je Ustavni sud u međuvremenu izmijenio raniju odluku Republičke izborne komisije (RIK) tako da je manjinama za kandidaturu dovoljno tri tisuće, a ne deset tisuća potpisa podrške.
Građani su, kako je vidljivo iz srbijanskih medija, već umorni od predizborne kampanje u kojoj osim svađa slušaju silna obećanja boljeg života, gradnje mostova i vrtića, investicija i radnih mjesta, te se uzdaju u to da će predstojeći praznici ipak donijeti bar mali predah. U Srbiji se, naime, slavi Uskrs do utorka, 1. svibnja se slavi dva neradna dana, a odmah potom, 6. svibnja je najraširenija krsna slava u Srbiji, Đurđevdan.
Predizborna kampanja završava 8. svibnja u ponoć, kad počinje dvodnevna predizborna šutnja uoči još jednih, posve neizvjesnih izbora u Srbiji.
-
UŽAS U GLINITijela dvojice muškaraca pronađena u obiteljskoj kući! Otkriven je uzrok tragedije
-
užas u SAD-uDjevojka (15) oteta dok je šetala psa: Otac locirao njezin mobitel i spasio je, poznato što se dogodilo
-
Još dvoje ozlijeđenihPoznato kako se dogodila užasna nesreća: Muškarac poginuo, a dijete se bori za život
