Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Čini se kako su otmice i ubojstva slovenske Udbe otišli u zastaru.


Atentati i otmice u koje je, po tvrdnjama istraživača Romana Leljaka, 70-ih godina prošlog stoljeća u susjednoj Austriji vršila tadašnja slovenska Služba državne sigurnosti (Udba) u Sloveniji po svoj prilici podliježu zastari, piše u utorak ljubljansko 'Delo'.

Vezani članci Gužve na graničnom prijelazu Bregana I danas kolone na ulasku u Hrvatsku: Još se ne zna kad će se pojednostavniti procedura Slika nije dostupna Bivši slovenski predsjednik: 'Ne znam ništa o udbaškim ubojstvima'

Leljak je sa svojim podacima koje je otkrio u slovenskom državnom arhivu upoznao početkom tjedna policijske organe u Klagenfurtu, gdje je 1975. godine ubijen hrvatski emigrant Nikica Martinović, te u Salzburgu gdje je tri godine ranije otet i prevezen u Sloveniju gdje je ubijen tadašnji student teologije Stjepan Crnogorac.

Sa slučajem je upoznato i okružno tužiteljstvo u Ljubljani, ali je dilema nisu li ta djela po slovenskom zakonu pala u zastaru koja po zakonu nastupa 25 godina od počinjenja zločina, piše 'Delo'.

O problematici djelovanja nekadašnje slovenske 'udbe' u petak je na inicijativu oporbe održana rasprava u slovenskom parlamentu, ali do zaključaka koje je predlagala desnica, a koji su predviđali i osudu tadašnjih zločina i sudsku istragu, nije došlo jer su se tome usprotivile stranke ljevice.

Bivši slovenski predsjednik Milan Kučan tvrdi da nije dobio poziv na sjednicu parlamentarne komisije za peticije i ljudska prava na kojoj je mogao iznijeti svoja saznanja o djelovanju tajnih slovenskih službi u vrijeme bivše Jugoslavije, kad je bio član centralnog komiteta slovenskog Saveza komunista.

Bivši slovenski predsjednik: 'Ne znam ništa o udbaškim ubojstvima'

No, Kučan energično niječe da je 1972. bio na jednom partijskom sastanku na kojoj je vodstvo upoznato s likvidacijom Crnogorca, koje je uslijedilo dva tjedna kasnije, a kojega su jugoslavenske službe povezivale s tzv. bugojanskom grupom iako se radilo o studentu teologije, kako je ustvrdio Leljak svjedočeći o tom slučaju.

Kučan navodi da se povijesnim istraživanjem slovenskih arhiva ne bi smjeli baviti 'istraživači-amateri' poput Leljaka, kojega je nekadašnji načelnik slovenske službe sigurnosti Janez Zemljarič nazvao problematičnom osobom, povezanom s desnicom, negirajući da je bio upleten u zločine. Leljak tvrdi da raspolaže dokumentima po kojima je Zemljarič 1975. godine svojim potpisom odobrio akciju 'Bleiburški vod', a radilo se o ubojstvu Nikice Martinovića koji je brinuo za grobove na Bleiburgu.

Zbog svih postojećih dilema oko arhivske građe iz vremena nakon drugog svjetskog rata slovenska vlada predlaže da se pristup tim dokumentima ograniči, odnosno da se provede 'anonimizacija' podataka, kako se ne bi kršila ljudska prava još živih osoba, navodi 'Delo'. Uz to, takvi bi podaci postali dostupni tek 80 godina nakon što su nastali. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook