Argentina bira predsjednika

Po eleganciji, skupoj odjeći i opsesiji izgledom, 54-godišnja Cristina Fernandez de Kirchner podsjeća na argentinsku ikonu Evu Peron, obožavanu i 55 godina nakon smrti. Ipak ne krije divljenje prema senatorici Clinton koja želi postati kandidatkinja demokrata za predsjedničke izbore u Sjedinjenim Državama.

Pročitajte i ovo "Doveli smo Šukera" Zajec na suđenju Mamiću: "Dinamo mi je ostao dužan“ predsjednički izbori Evo kako se kandidati spremaju za predsjedničke izbore: "Ne trebaju mi spin doktori, PR-ovci i šminkeri, pred narod izlazim takav kakav jesam"

Predizborne ankete govore kako će Fernandez, iz kruga peronista (lijevi centar) kojemu pripada i njezin suprug, kao i bivši predsjednik Carlos Menem, pobijediti u prvome izbornom krugu 28. listopada.

Drukčijem ishodu nada se parlamentarna zastupnica Elisa Carrio, kojoj ankete prognoziraju od 14,5 do 17 posto glasova.
Prema argentinskom izbornom sustavu u prvome krugu pobjeđuje kandidat s 45 posto prikupljenih glasova, ili 40 posto ako je sljedeći kandidat dobio barem 10 posto manje.

Odlična govornica, rezolutna i autoritativna Fernandez diskretno naznačuje reforme, no najviše obećava nastavak politike svoga supruga čiji se mandat poklopio s izlaskom Argentine iz najveće krize.

'Novost u promjenama je da ću ići u istome smjeru, ali jačat ću akumulaciju i društveno uključenje', poručuje Fernandez čiji je glavni izborni adut, slažu se analitičari, kontinuitet vladavine njezina supruga obilježene snažnim rastom.

Najpoznatija rečenica Elise Carrio (49), koju analitičari svrstavaju u lijevi centar, iako se ona izjašnjava kao liberalna kršćanka, jest 'Vlada (Nestora Kirchnera) pokazuje korumpiranost od 100 posto'.

Odvjetnica porijeklom iz radikalne obitelji protivne peronistima, Carrio se drugi put natječe na predsjedničkim izborima i u želji da se pomakne udesno u svoj je krug privukla i ljude s desnog centra.

Popularnost je stekla obećanjem borbe protiv korupcije, transparetnosti i smanjenja jaza između siromašnih i bogatih.

'Političarima ne treba vjerovati', poručio je tijekom kampanje Roberto Lavagna, kojega drže ocem gospodarskog oporavka nakon krize 2001. godine.

Ekonomist Lavagna (65), obećava čvrsto gospodarstvo uz stvaranje radnih mjesta i smanjenje inflacije, a vladi, čiji je član bio do 2005. godine, zamjera da je izgubila smjer i uništila gospodarske uspjehe iz prethodnih godina, da manipulira brojkom inflacije te da se nije dovoljno borila protiv socijalne nejednakosti.

Biračima je privlačno njegovo obećanje gospodarskog oporavka i vještina pregovaranja s financijskim institucijama u restrukturiranju argentinskog duga, no teže će ih uvjeriti u svoje političke sposobnosti.

Ricardo Lopez Murphy (56), jedini kandidat desnog centra na izborima, obećava otvaranje novih radnih mjesta i jednake mogućnosti za sve, veću transparentnost u upravljanju i prioritet borbi protiv nesigurnosti radnih mjesta.

Ekonomist Lopez Murphy ima dugu sveučilišnu i paralelnu političku karijeru, no izuzetno je kratko bio ministar obrane i gospodarstva u vladi predsjednika Fernanda de La Rue te kandidat na predsjedničkim izborima 2003. godine.

Na izborima za predsjednika Argentine natječe se 14 kandidata, ali na 16 lista. 

Na tri se liste natječe Jorge Sobisch, koji vuče hrvatsko podrijetlo, poput predsjednika Nestora Kirchnera (po majci). 

Sobisch je skandalima obilježen guverner Neuquena, grada s 250.000 stanovnika u Patagoniji, regiji u kojoj živi pet posto od 40 milijuna Argentinaca, ali bogatoj plinom i vodom te pojedinci zagovaraju njezino otcijepljenje. 

Argentina - zemlja velikih prirodnih bogatstava i obrazovanog stanovništva

Argentina na 2.766.890 četvornih kilometara općenito obiluje
prirodnim bogatstvima, obrazovanim stanovništvom, poljoprivrednim sektorom okrenutim izvozu i raznorodnom industrijom. No iako je prije stotinu godina bila jedna od najbogatijih država, glavninu 20. stoljeća proživjela je u gospodarskim krizama, visokoj inflaciji, gomilanju vanjskog duga i fiskalnog deficita, bijega kapitala iz zemlje i nepovjerenju stranih ulagača. 

Argentina je doživjela financijski krah 2001. godine iz kojeg se
uspjela izvući i danas bilježi začudan rast od 8,5 posto (2006.), ali oporavak je ostao krhak zbog inflacije koja se počela vraćati 2005. godine, te nepovjerenja ulagača, tvrde ekonomisti.

Danas Argentina ima BDP po glavi stanovnika od 15.200 USD, a od 2003. je uspjela povećati BDP za oko 45 posto, uvesti reda u javne financije i početi otplaćivati vanjski dug od 81,8 milijardi dolara.

Nezaposlenost je pala ispod 10 posto nakon 20 posto u jeku krize, no siromaštvo, koje je 2002. zahvatilo polovicu stanovništva i dalje pogađa 30 posto Argentinaca.

Napredak Argentina duguje procvatu izvoza svojih poljoprivrednih sirovina: soje, kukuruza i žita, kojih je najveći proizvođač u svijetu, ali da bi privukla ulagače nova vlada mora učvrstiti njihovo povjerenje te stvoriti povoljniju klimu za investicije. 

Jedan od pokazatelja promjena bilo bi brzo zaključenje sporazuma s Pariškim klubom za otplatu dijela argentinskog duga od 6,5 milijardi dolara.