Plenković se sastao s Krišto: ''Potrebno je izmijeniti izborni zakon kako bi se onemogućilo preglasavanje''

''Mi smo danas dogovorili i to je naša zajednička inicijativa, da se u lipnju u Zagrebu održi i zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i vlade RH kako bismo na dnevni red stavili sve teme u našim odnosima, kako bismo dali impuls jačanju suradnje”, kazao je premijer RH Andrej Plenković nakon sastanka s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto u Banskim dvorima kojem je prisustvovao i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

''Želim prije svega izraziti snažnu političku volju Vlade Republike Hrvatske da nastavimo unaprjeđivati prijateljske dobrosusjedske odnose'', dodao je Plenković.

Zastupnički dom parlamenta BiH potvrdio je krajem siječnja novi saziv Vijeća ministara BiH koje je formirano u rekordnom roku nakon izbora u listopadu prošle godine.

Plenković je naglasio i da će Hrvatska nastaviti pomagati BiH na europskom putu, a Krišto se na toj podršci zahvalila hrvatskoj Vladi, posebno oko davanja kandidatskog statusa BiH.

Hrvatski premijer je ponovio stav Zagreba o potrebi izmjene izbornog zakona kako bi se onemogućilo preglasavanje Hrvata na izborima za hrvatskog člana predsjedništva.

''Želimo da se nastavi proces izborne reforme kako bi u BiH svi konstitutivni narodi, a tu prije svega mislim na Hrvate, imali i pravni okvir poštenih izbora za svoje predstavnike za najviša tijela'', kazao je Plenković, dodavši kako trenutna praksa sigurno ne doprinosi ni povjerenju ni kvalitetnom funkcioniranju zemlje.

Podsjetio je kako je Željko Komšić već četiri puta izabran za hrvatskog člana Predsjedništva glasovima brojnijih Bošnjaka, a na posljednjim mu je izborima protukandidatkinja bila Krišto, članica HDZ-a BiH.

Ona je kazala kako su ograničene izmjene ustava BiH i izmjena izbornog zakona sukladno presudama ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava jedno od ključnih pa i prioritetnih pitanja, ne samo za poziciju hrvatskog naroda, nego za cijeli proces i za cijelu BiH.

''Samo rješenje na principu ustavne jednakopravnosti svakog konstitutivnog naroda, kao i izbor legitimnih političkih predstavnika u institucijama gdje se štite kolektivna prava (predsjedništvo i domovi naroda) jamče zapravo opstojnost i sigurnost pa i europsku budućnost BiH'', poručila je Krišto.

BiH: Konstituiran Dom naroda državnog parlamenta, SDA u oporbi

Dom naroda parlamenta BiH konstituiran je u četvrtak na sjednici održanoj u Sarajevu, što je posljednji korak u uspostavi zakonodavne vlasti u toj zemlji na temelju rezultata izbora iz listopada prošle godine.

Dom naroda parlamenta BiH čini po pet zastupnika iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba koji se biraju neizravno, odnosno iz sastava Narodne skupštine Republike Srpske i skupština 10 županija u Federaciji BiH.

Za trenutačnog predsjedatelja Doma naroda izabran je Nikola Špirić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji je kao bliski suradnik Milorada Dodika pod američkim sankcijama od 2018. zbog umiješanosti u "ozbiljnu korupciju", kako to stoji u pojašnjenju Ministarstva financija SAD.

Za prvog zamjenika predsjedatelja iz reda Hrvata imenovan je lider HDZ BiH Dragan Čović, dok je drugi zamjenik iz reda Bošnjaka Kemal Ademović, član stranke Narod i pravda (NiP).

Njih trojica rotirat će se na poziciji predsjedatelja svakih osam mjeseci, a imenovanje Špirića, Čovića i Ademovića odraz je nove vladajuće većine iz koje je isključena Stranka demokratske akcije (SDA).

Iz te su stranke predlagali da bošnjački zamjenik predsjedatelja bude njihov Šefik Džaferović, inzistirajući na tvrdnji kako je drugačija odluka ujedno kršenje načela legitimnog predstavljanja. "Bit ćemo oporba vama, ali državi nećemo", najavio je Džaferović nakon što je pobijedio njegov protukandidat Ademović.

Čović je na sjednici ljutio uzvratio optužbama na račun SDA, uz tvrdnju kako je najveća bošnjačka stranka prva iznevjerila dogovore i sporazume o osiguranju legitimnog predstavljanja naroda u tijelima vlasti. Kazao je kako se SDA već 20 godina kroz niz izbornih ciklusa poigrava s pravima Hrvata u BiH, a zbog toga u konačnici svi trpe.

"Osigurat ćemo da ovo bude normalna zemlja tri konstitutivna naroda, naravno i drugih građana", kazao je Čović poručivši SDA kako će s predstavnicima druga dva naroda morati razgovarati, a o njima samima najviše ovisi kada će to biti. Pozvao ih je da do tada budu "dobra oporba" i da shvate kako je došlo vrijeme za promjene u BiH.

Borjana Krišto, Zoran Milanović Foto: Marko Todorov / Cropix

Krišto se sastala i s Milanovićem i Jandrokovićem

I predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je s Krišto, a ona ga je upoznala s aktualnom političkom i gospodarskom situacijom u Bosni i Hercegovini nakon konstituiranja nove vlasti u BiH te o prioritetima rada Vijeća ministara BiH. Istaknula je kako su euroatlanske integracije BiH i reformski procesi u fokusu rada Vijeća ministara BiH, pri čemu je posebno naglasila potrebu žurnih izmjena izbornog zakonodavstva u skladu s presudom Ustavnog suda BiH i presudama Europskog suda za ljudska prava.

Milanović je, prema priopćenju s Pantovčaka, podržao nastojanja novog Vijeća ministara BiH da se ubrzaju promjene izbornog zakonodavstva kojima bi se osigurala konstitutivnost, ravnopravnost i legitimna zastupljenost sva tri naroda BiH u svim tijelima vlasti. Isto tako, potvrdio je kako će Hrvatska, kao i do sada, ostati snažan glas i zagovaratelj BiH u EU.

Milanović i Krišto su se složili da je potrebno intenzivirati suradnju između dviju susjednih i prijateljskih država u predstojećem razdoblju, a Milanović je čestitao Krišto na imenovanju na dužnost predsjedateljice Vijeća ministara BiH i poželio joj uspjeh u radu.

Borjana Krišto, Gordan Jandroković Foto: Damjan Tadic / CROPIX

O o bilateralnim odnosima između dviju zemalja, uključujući i brigu za ravnopravnost tamošnjih Hrvata, razgovarao je s Krišto i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Prema priopćenju iz Sabora, u razgovoru su obostrano potvrđeni vrlo prijateljski i dobrosusjedski bilateralni odnosi te želja za njihovim produbljivanjem, uz napomenu da su dvije zemlje prirodno upućene jedna na drugu, među ostalim državnom granicom dugom više od 1000 kilometara, zajedničkom poviješću te činjenicom da su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Jandroković je podsjetio da je briga za Hrvate u BiH ustavna obveza Republike Hrvatske. Čuvanje njihove ravnopravnosti i osiguravanje legitimne zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda ocijenio je ključnim za funkcionalnost države: "U tom kontekstu, dovršetak reforme Izbornog zakona bio bi važan doprinos političkoj stabilizaciji, ali i korak u smjeru jačanja povjerenja unutar BiH. Na tim osnovama znatno bi lakše bilo graditi europsku budućnost BiH''.

Sa svojom gošćom je također razgovarao i o gospodarskoj suradnji koja je ocijenjena "izvrsnom". Naime, 30 posto svih hrvatskih inozemnih ulaganja odlazi u Bosnu i Hercegovinu, a robna razmjena dviju država tijekom prvih deset mjeseci 2022. godine porasla je za više od 50 posto.

Jandroković je čestitao BiH na dobivanju statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u EU i rekao Krišto da će Hrvatska nastaviti pružati političku, diplomatsku i tehničko-stručnu pomoć na tom putu.

Krišto je zahvalila Zagrebu na pomoći koju pruža, od područja europskih integracija do brojnih kulturnih, obrazovnih, infrastrukturnih i drugih projekata. Izvijestila je i o prioritetima Vijeća ministara te političkim aktualnostima u BiH, uključujući i proces formiranja vlasti na razini Federacije.

Pročitajte i ovo Stabilna BiH Plenković u Mostaru pozvao stranke da učine drugi korak u zrelosti: "To isto očekuju EU i SAD"

Pročitajte i ovo Opet provokacija Dodik Rusima rekao da na Balkanu ništa još nije gotovo: "Ne želim BiH, Republika Srpska treba biti neovisna država"

I Plenković i Krišto osvrnuli su se i na gospodarsku razmjenu koja je iznosila više od četiri milijarde eura u 2022., dok je Hrvatska najveći ulagač u BiH.

U tom su kontekstu slažu kako je važan priključak Bosne i Hercegovine na koridor 5C čime će se, kako je kazao Plenković, još tješnje povezati naše dvije zemlje.

Dodao je kako je važan i projekt južne interkonekcije kako bi BiH dobila pristup prirodnom plinu s LNG terminala na Krku.

''Nama je posebno stalo da jedna od tih susjednih zemalja koje će imati koristi bude i BiH'', kazao je Plenković.

Iako je odlukama na razini EU-a otvorena mogućnost financiranja fizičkih barijera na granicama šengenskog prostora, Plenković je ponovio kako je Hrvatska protiv takvih barijera na granici s BiH te da je to čvrsto opredjeljenje hrvatske Vlade.