Za potvrdu njezina imenovanja glasala su 23 zastupnika, dok ih je 15 bilo protiv. Zastupnički dom broji ukupno 42 zastupnika.
Obrazlažući na sjednici u Sarajevu svoje viđenje trenutačnog stanja u zemlji, Borjana Krišto kazala je kako je posebice optimistična zbog brzog međustranačkog dogovora o uspostavi nove vlasti na temelju potpisanog sporazuma o načelima djelovanja. Ocijenila je kako je to dokaz da je moguća suradnja na zdravim temeljima među predstavnicima konstitutivnih naroda.
"Moramo pokazati snagu i iza sebe ostaviti sukobe koji nas međusobno dijele", kazala je Krišto te dodala kako novu vlast čeka cijeli niz ozbiljnih reformi, a ona bi ujedno morala iskoristiti priliku koju nudi status BiH kao kandidata za članstvo u EU-u.
Članstvo u Uniji opisala je strateškim ciljem budućeg djelovanja, kao i integraciju u NATO, koju dovode u pitanje političari iz reda bosanskih Srba. Krišto je kazala kako su NATO integracije ne samo vojno nego i političko pitanje oko kojega se mora naći konsenzus. Istaknula je i nužnost osiguranja legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u tijelima vlasti te ukidanje svake vrste diskriminacije kroz izmjene izbornog zakona i ustava.
Pročitajte i ovo
Krišto je predsjedateljicom Vijeća ministara postala na temelju rezultata izbora provedenih 2. listopada nakon koji su uspostavu vladajuće koalicije na državnoj razini dogovorili HDZ BiH, savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i blok od osam bošnjačkih i građanskih stranaka okupljenih oko SDP BiH, Naroda i pravde (NiP) i Naše stranke (NS).
Dio koalicijskog dogovora bio je da će predsjedatelja Vijeća ministara predložiti HDZ BiH, a čelnik te stranke Dragan Čović odlučio je kako će to biti Krišto, koja godinama slovi za njegovu blisku suradnicu. Krišto je na listopadskim izborima bila i kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, no u toj ju je utrci porazio Željko Komšić.
Pročitajte i ovo
Krišto je za predsjedateljicu prošlog tjedna imenovalo Predsjedništvo BiH glasovima bošnjačkog i srpskog člana državnog vrha Denisa Bećirovića i Željke Cvijanović, dok je Komšić bio protiv.
Sukladno ustavu i zakonu o Vijeću ministara, to imenovanje mora potvrditi Zastupnički dom, a Krišto sada ima obvezu u roku od mjesec dana imenovati ministre koje opet potvrđuje Zastupnički dom, no očekuje se kako će taj postupak trajati znatno kraće i biti okončan do sredine siječnja.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH nema klasične premijerske ovlasti i ta je osoba tek prva među jednakima, odnosno neka vrsta koordinatora rada tog tijela. Ne može samostalno birati ministre jer njih postavljaju stranke koje čine vladajuću većinu.
