Znanstvenici već duže vrijeme rade na pronalaženju načina za liječenje Alzheimerove bolesti, ali i njeno sprečavanje. Alzheimerova bolest teška je degenerativna bolest mozga, koja dovodi do demencije, gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika. U liječenju i sprečavanju ključno je bolje razumijevanje uloge amiloidnih proteina u razvoju bolesti.
Pročitajte i ovo
Borba s Alzheimerom
"Gledali smo kako se gasi": Provjereno donosi potresnu priču o bolesti na koju sami bolesnici - zaboravljaju
Stručnjaci čak preporučuju
Volite razgovarati sami sa sobom? Ne bojte se, niste ludi...
"Amiloidni plakovi nastaju izvan živčanih stanica, a sada znamo da oni ometaju normalan rad tih stanica", objašnjava dr. Rudy Tanzi, jedan od vodećih istraživača Alzheimera u "Massachusetts General Hospital" i "Harvard Medical School".
Stručnjaci vjeruju da se amiloidni plakovi počinju stvarati u mozgu ljudi 10 do 15 godina prije pojave ikakvih simptoma bolesti. Razvoj najnovijih lijekova stoga ide u pravcu da se djeluje mnogo prije no što bolest nepovratno ošteti pamćenje i kognitivne funkcije.
Drugi, važniji fokus znanstvenika jest shvatiti zašto se to događa i kako te procese zaustaviti. "Ono što kod Alzheimera ubija živčane stanice je upala kojom mozak reagira na plakove i odumiranje stanica", kazao je Tanzi. Dok novi lijekovi ne budu spremni za uporabu mogu proći i godine, pa Tanzi ističe da postoje stvari koje ljudi mogu činiti već sada, ne bi li zaštitili svoj mozak.
"Četiri glavne kategorije su prehrana, vježbanje, spavanje i smanjenje stresa", rekao je Tanzi. Pod prehranom je istaknuo posebice mediteransku prehranu te uzimanje probiotika, bilo u jogurtu, bilo u probiotičkim pripravcima. Mediteransku prehranu istaknuo je jer ona obiluje vlaknima i voćem.
Što se tiče vježbanja, naveo je kako bi zbog današnjeg sjedilačkog načina života bilo nužno svakog dana napraviti barem 8000 do 10.000 koraka, u prirodi ili na prilagođenim spravama u teretanama. Nadalje, nakon 40. godine života svi bi ljudi morali spavati najmanje sedam do osam sati svakog dana, jer se tijekom spavanja mozak "čisti" od plakova koji se nakupljaju dok smo aktivni. Što se smanjenja stresa tiče, preporučio je meditaciju, koja može pozitivno djelovati na mozak već nakon samo tjedan dana prakticiranja.
Na koncu, Tanzi je u intervjuu za CBS naglasio i važnost učenja novih stvari tijekom cijelog života, što pomaže održavanju našeg mozga u formi i njegovoj borbi protiv otpadnih tvari koje ga ugrožavaju.