Milorad Dodik (Foto: Ivica Galovic/PIXSELL)
Milorad Dodik (Foto: Ivica Galovic/PIXSELL)

Političari u BiH nakon jučerašnjeg su referenduma u Republici Srpskoj postali svjesni koliko su slabe državne institucije koje su po Ustavu BiH i zakonima dužne čuvati ustavno-pravni poredak BiH.


Glavni tužitelj BiH Goran Salihović i OHR našli su se na udaru kritika dijela javnosti s obzirom na to da nepoštivanje odluka Ustavnog suda BIH predstavlja kazneno djelo.

Profesor međunarodnog prava Zarije Seizović smatra da je nemogućnost institucija BiH da osiguraju sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH posljedica Daytonskog mirovnog sporazuma.

"Ta situacija relikt je daytonskog mirovnog rješenja i današnjeg ustavno-pravnog uređenja BiH koji su od BiH napravili potpuno nefunkcionalnu državu, a čiji neodrživ politički položaj dodatno otežava činjenica da je BiH, praktično, pod neuvjerljivom i isto tako nefunkcionalnom upravom međunarodne zajednice", rekao je Seizović koji smatra kako se u društvu BiH i u svijetu prava dan nakon referenduma ništa neće promijeniti, piše Klix.ba.

"Nisam siguran što će se dogoditi"

Istog mišljenja je i profesor na Odsjeku sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Ismet Beridan, koji kaže kako je srpskoj političkoj eliti dobrodošla presuda Ustavnog suda BiH da provedu bar jedan od referenduma koje obećavaju godinama.

"Ovaj referendum neće proizvesti posebne sigurnosne prijetnje, ali ako je probni balon da bi se eventualno u narednom periodu raspisivao referendum o secesiji RS-a, onda nisam siguran šta će se dogoditi", rekao je Beridan.

S obzirom na to da je predsjednik RS-a poručio kako ne postoji nikakva kaznena odgovornost zbog sprovođenja referenduma te da bi Tužilaštvo BiH trebalo uhititi kompletnu Narodnu skupštinu RS-a ostaje nejasno kako će se pravosudne institucije na kraju ponijeti s direktnim rušenjem Ustava BiH.

"Nema puno scenarija"

Sociolog Slavko Kukić za Klix.ba kazao je kako smatra da rezultat referenduma nije upitan.

"Prilikom glasovanja nije bilo nikakvih državnih promatrača te je samim tim sve prepušteno na volju Miloradu Dodiku. On je jučer mogao upotrijebiti scenarij kakav je htio. S druge strane, temeljno je pitanje kako će nakon referenduma reagirati visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, jer se radi o napadu na Ustav i ustavni poredak BiH. Također je riječ o najdirektnijem nepriznavanju države, a budući da je visoki predstavnik zaštitnik ustavnog poretka prema Daytonskom mirovnom sporazumu, očekivati je da upotrijebi bonske ovlasti i to ne samo prema Dodiku, već kompletnom timu koji je osmislio scenarij referenduma", izjavio je Kukić.

Prema njegovim riječima, ako se to ne dogodi, nema puno scenarija koji se mogu očekivati u narednoj godini.

"Nadam se da scenarij rušenja države nećemo morati gledati, jer BiH nema unutrašnji potencijal da to spriječi - to imaju samo svjetski centri moći", zaključio je Kukić.

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić izjavio je za Klix.ba kako se o referendumu u RS-u definitivno trebaju očitovati domaće pravosudne institucije.

"Smatram da je ključ u rukama domaćih političara i da mi trebamo smoći toliko demokratskog kapaciteta za rješavanje pitanja svih naših državnih i entitetskih praznika", kazao je Radončić.

Bošnjački predstavnici u Republici Srpskoj tvrde kako postoje indicije da su podaci o izlaznosti na referendum lažirani.

Dnevni Avaz: "Počela operacija izolacije"

Dnevni Avaz piše kako se u diplomatskim krugovima priča da je Dodik ovim potezom ušao u teški politički ofsajd. Pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore, Avaz navodi kako su prijestolnice ključnih država zapadnog svijeta započele opsežnu operaciju apsolutne političke izolacije predsjednika manjeg bosansko-hercegovačkog entiteta Milorada Dodika

"Dodik je odbacio vrlo jasna upozorenja i signale koji su mu sugerirali kako da se izvuče iz situacije u koju se upleo. Privremena zabrana Ustavnog suda BiH koja je donesena, bila mu je posljednja šansa i očekivali smo da će barem tu odluku ispoštovati i odgoditi referendum, čime bi se otvorio prostor da se Državnim zakonom o praznicima izađe iz slijepe ulice. Ovako je možda dobio neki izborni bod, ali je dugoročno izgubio mnogo. EU je jasno mogao, a neki će reći i trebao, zbog ove nestabilnosti odgoditi prihvaćanje aplikacije za članstvo. Jer, zaboga, radi se o vrlo ozbiljnom udaru na vladavinu prava jednog entiteta. Ali, nije, jer su shvatili da bi time samo naštetili progresivnim snagama u državi. Godinama su tako mogli iz RS-a blokirati europski put izazivajući različite krize. Sada se situacija promijenila i BiH je dobila zeleno svjetlo, a Dodik crveno", kaže Avazov sugovornik.

Pravni stručnjaci iz Federacije BiH sada očekuju da Tužiteljstvo BiH pokrene istragu protiv odgovornih za „kršenje Ustava BiH". Profesor ustavnog prava i bivši sudac Ustavnog suda BiH Kasim Trnka kazao je za sarajevsku televiziju Hayat da se državne institucije u ovom slučaju „nisu pokazale kao efikasne" i da bi Tužiteljstvo BiH trebalo poduzeti prvi korak, a Sud BiH izreći sankcije.

„Problem se ne može riješiti bez redefinicije ustavnog uređenja BiH. Međunarodna zajednica sada mora sankcionirati Republiku Srpsku i političare odgovorne za provođenje referenduma", rekao je Trnka.

Podsjetimo, prema neslužbenim rezultatima referenduma u Republici Srpskoj, na kojem su se građani tog bosansko-hercegovačkog entiteta mogli izjasniti žele li da se 9. siječnja nastavi obilježavati kao dan RS-a ili ne, više od 90 posto građana RS glasalo je za opciju 'da'.