935 netočnih izjava predsjednika Busha i njegovih suradnika

Piše HINA, 23. siječnja 2008. @ 19:43

Predsjednik SAD-a George W. Bush i njegovi najbliži suradnici dali su 935 netočnih izjava o sigurnosnoj opasnosti koju predstavlja Irak u dvogodišnjem razdoblju nakon 11. rujna 2001., prema istraživanju dviju američkih neprofitnih novinarskih udruga.

'Ukratko, Busheva administracija vodila je zemlju u rat na temelju netočnih informacija koje je metodično plasirala, što je kulminiralo vojnom akcijom protiv Iraka 19. ožujka 2003.godine', navodi se u zaključcima istraživanja koje su proveli Centar za javni integritet i Zaklada za neovisnost u novinarstvu.

Istraživanje se temeljilo na pretraživanju baza podataka iz primarnih izvora, kao što su službeni vladini transkripti i govori, te sekundarnih izvora, uglavnom citata iz vodećih medija.

Prema studiji, Bush i sedam najviših dužnosnika administracije, uključujući potpredsjednika SAD-a Dicka Cheneya, bivšeg državnog tajnika Colina Powella i tadašnje savjetnice za nacionalnu sigurnost Condoleezze Rice - dali su 935 netočnih izjava o Iraku u te dvije godine.

Gledano pojedinačno, Bush je dao 232 netočne izjave o Iraku i njegovom bivšem čelniku Sadamu Huseinu vezene uz posjedovanje oružja za masovno uništenje, te 28 netočnih izjava o vezama Iraka s Al Qaidom. On je dosljedno tvrdio da su u vrijeme davanja spornih izjava, obavještajne službe SAD-a i drugih zemalja, uključujući Veliku Britaniju, vjerovale da Sadam Husein ima oružje za masovno uništenje.

Drugi po broju lažnih izjava bio je Colin Powell s 244 izjave o
oružju i 10 o Al Qaidi. Slijede bivši ministar obrane Donald Rumsfeld i glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer svaki sa po 109 izjava, zamjenik ministra obrane Paul Wolfowitz 85, Rice 56, Cheney 48 i drugi glasnogovornik Scott McLellan 14 izjava, navodi se u istraživanju.

'Sada je izvan sumnje da Irak nije posjedovao bilo kakvo oružje za masovno uništenje, niti imao značajne veze s Al Qaidom', zaključuje se u izvješću uz citiranje više vladinih izvješća, uključujući ono Komisije za 11. rujna, senatskog Odbora za obavještajne službe i međunarodne Skupine za nadzor Iraka, u kojima je zaključeno da je Sadam Husein još 1991. odustao od razvoja vojnog nuklearnog programa.

U zaključcima istraživanja upućuje se i kritika medijima za
'poslušničko i nekritično praćenje' događaja u mjesecima uoči rata s Irakom, te ih se poziva da ozbiljnije istraže spomenute nalaze.

Istraživanje donosi i citate pojedinih spornih izjava, uključujući
onu Dicka Cheneya od 26. kolovoza 2002. na nacionalnoj konvenciji Veterana iz stranih ratova.

'Jednostavno govoreći, nema sumnje da Sadam Husein sada ima oružje za masovno uništenje. Nema sumnje da ga on gomila kako bi ga uporabio protiv naših prijatelja, protiv naših saveznika i protiv nas', rekao je Cheney.