Pošteno smo se tresli i u 2021.: Pitali smo stručnjakinju možemo li prestati strahovati od jačih podrhtavanja

EMSC je tad javio kako je tih 6,2 po Richteru osjetilo čak šest milijuna ljudi. Na taj siloviti udar, istraumatizirane stanovnike Banije gotovo svakodnevno podsjećaju i oni manji.

A njih nije bilo malo. Sa zagrebačkog PMF-a navode kako ni ova, 2021., nije bila puno mirnija od prethodne. 

"Godina 2021. također je bila seizmički vrlo aktivna, s glavnom razlikom što se ove godine srećom nije dogodio niti jedan razoran potres te što je veća seizmička aktivnost, osim u petrinjskom području, također opažena u primorskoj Hrvatskoj, posebice u podmorju srednjeg Jadrana", objašnjava Marija Mustać iz Seizmološke službe Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu.

Najjači potres, objašnjava, bio je magnitude 5,5, a dogodio se 27. ožujka u 14:47 unutar Jadranske mikroploče, u podmorju srednjeg Jadrana nedaleko otoka Palagruže i oko 50 kilometara južno od otoka Visa.

"Bio je jak kao zagrebački potres 2020. godine, ali srećom nije prouzročio veće štete zbog izolirane lokacije na kojoj se dogodio", dodaje.

Ove godine najviše potresa bilo je, očekivano, na petrinjskom području.

"U tom području se 6. siječnja u 18:01 dogodio jak potres magnitude 5,0 prema Richteru te se tijekom godine dogodilo osam potresa magnituda između 4 i 5, 78 potresa magnituda između 3 i 4 te više od 800 potresa magnituda od 2 do 3. Vrlo aktivno je bilo u podmorju srednjeg Jadrana gdje su se, osim ovogodišnjeg najjačeg potresa, dogodila i dva potresa magnituda 4,1 i 4,2, oko 35 potresa magnituda od 3 do 4 te par stotina slabijih potresa.

Osim toga, jaki potresi koje su osjetili građani Hrvatske dogodili su se nedaleko Šibenika 8. lipnja u 5:59 (magnitude 4.7), kod Žabljaka u Crnoj Gori 26. lipnja u 1:18 (magnitude 4.7) te na granici s BiH kod Buškog jezera 6. listopada u 21:57 (magnitude 4.6)", objašnjava stručnjakinja koju smo pitali je li najgore za nama, odnosno mogu li se stanovnici Banovine, ali i Zagrepčani konačno opustiti. Mogu li prestati strahovati od jačih podrhtavanja? 

"6,0 u prosjeku svakih 45 godina"

Mustać kaže da ne baš.

"Ne bismo trebali sasvim odahnuti, barem ne tako dugo. Nažalost,  moramo biti svjesni da se potresi magnitude veće ili jednake 6,0 u Hrvatskoj u prosjeku događaju svakih 45 godina. Radi se o prosjeku kroz dugo vremensko razdoblje, što znači da može proći i 100 godina bez takvih potresa, ali se također može dogoditi više razornih potresa u kraće vrijeme.

U prošlom stoljeću potresi magnitude veće ili jednake 6.0 dogodili su se 1942. godine kod Imotskog, 1962. godine kod Makarske i 1996. godine kod Stona, a u ovom stoljeću takav je bio potres kod Petrinje 2020. godine.

Pročitajte i ovo četiri nove rupe Selo kao švicarski sir: I dalje se otvaraju nove vrtače, a postaju i sve opasnije - u jednu je upao i traktorist

Zagrebačka serija potresa se pretežno smirila, ali petrinjsko područje je još uvijek aktivno. Također, vidimo da se u drugim dijelovima Lijepe naše tlo povremeno jače zatrese. Vidjeli smo koliko je važna solidarnost i pomoć stradalima nakon razornih potresa, ali ovi potresi bi nas trebali osvijestiti o važnosti protupotresne gradnje, sigurnosti javnih ustanova i vlastitog doma te potaknuti da naučimo kako se ponašati kad se dogodi snažan potres", kaže.

Pročitajte i ovo Zaboravljena Banovina Velika većina treba humanitarnu pomoć, ogroman broj domova je bez vode, a mnogi se i danas boje: "Rekla sam si da nema straha, ali ruke mi se tresu"

Počevši sa zagrebačkim potresom pa da do petrinjskih, seizmolozi su u 2020. imali posla preko glave, au medijima su bili među viđenijim stručnjacima. Je li im barem ova godina donijela manje posla?

"Više nismo toliko prisutni u medijima, ali i dalje vrijedno radimo, prikupljamo i analiziramo podatke, radimo na razvoju mreže seizmoloških postaja te u stručnim i znanstvenim istraživanjima", zaključuje Mustać.