Sudeći prema predizbornim obećanjima, Hrvati će unatoč svemu puno bolje živjeti kada se nakon izbora oformi nova Vlada, bez obzira na to tko u njoj bio.
Pročitajte i ovo
Građani na minimalcu, ako se pita Restart koaliciju, primat će 4000 kuna, a Domovinski pokret do kraja mandata nudi povećanje do čak 5000 kuna. S druge strane, Stranka s imenom i prezimenom tvrdi da administrativno ne namjerava povećavati baš ništa, nego stvarati uvjete za bolje plaće, Most želi povećati dohodak za najugroženije.
HDZ nije htio otkrivati dijelove svog programa koji će ovaj tjedan naći na tijelima stranke. No u njihovu mandatu minimalna plaća rasla je za 754 kune, a minimalac koji isplaćuju za vrijeme koronakrize iznosi i više – 4000 kuna.
"Bilo kakvo povećanje minimalne plaće mora biti vrlo trezveno, mora se o njemu napraviti jedna malo opsežnija analiza zbog toga što ono ima jako veliki učinak na industrije koje su inače radno intenzivne i koje na međunarodnom tržištu konkuriraju upravo relativno niskom cijenom rada", rekla je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta.
Financijski stručnjak Andrej Grubišić tvrdi da "plaće neće rasti Vladinim ili državnim dekretom nego isključivo i samo razvojem gospodarstva i potražnjom za radnim mjestima".
Priča o manjem PDV-u ponavlja se prije svih izbora
Među popularnijim obećanjima i ona koja se tiču PDV-a. Restart koalicija smanjila bi PDV u turizmu i ugostiteljstvu te na repromaterijal u poljoprivredi. Domovinski pokret planira PDV svake godine smanjiti za jedan postotni poen, ali tek nakon godinu dana mandata. Stranka s imenom i prezimenom kaže da PDV ne treba smanjivati zbog loše fiskalne pozicije, a Most obećava porezno rasterećenje.
Najave smanjenja PDV-a ponavljaju se prije svih izbora, istaknula je Vizek.
"Tim učestalim promjenama poreznog sustava koje nisu unaprijed najavljene vrlo često stvaramo situaciju da unosimo nepredvidivost u poslovno okružje, koje bi doista trebalo biti predvidivo", rekla je.
Predvidivo je da će stranke u svojim kampanjama najavljivati reformu javne uprava pa bi tako u sljedeće četiri godine pojam "općina" trebao postati nepoznanica. Lokalna i regionalna samouprava konačno bi trebala doživjeti dugo čekanu transformaciju.
Ivan Koprić, profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu, ističe da nije potrebno pobrisati općine ili mijenjati granice.
"Samo treba drugačije definirati koja je njihova uloga, kakva tijela imaju, hoće li će imati i dalje profesionalne načelnike ili će imati volontere, hoće li imati vijeća kao do sada ili nešto manje, treba li uspostaviti neke oblike suradnje s gradovima", rekao je Koprić.
"Nema nekakvih ozbiljnijih, dubinskih zahvata"
Vizek smatra da su mjere koje političari obećavaju uglavnom administrativnog karaktera jer se mogu promijeniti zakonom ili propisom.
"Zapravo nekakvih ozbiljnijih, dubinskih zahvata u gospodarstvo i pravni okvir i kvalitetu institucija za sada uopće nema", rekla je.
Dosadašnje iskustvo, smatra Grubišić, pokazuje da su politička obećanja samo puka lista želja, a gospodarska će situacija već za nekoliko mjeseci biti znatno drugačija.
"Na ovu Vladu ili neku buduću strašno će rasti pritisci u smislu zazivanja povlaštenog poreznog tretmana određenih sektora, što je bila hrvatska praksa do sada, i zazivanja direktnih državnih intervencija u obliku subvencija i poticaja", rekao je.
Tomu bi se, smatra, svaka dobra Vlada trebala oduprijeti.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
