Ministar financija Zdravko Marić tvrdi da će građani osjetiti ovo rasterećenje od gotovo dvije milijarde kuna. Mislav Bago analizirao je za Dnevnik NOVA TV hoće li građani doista osjetiti poreznu reformu ili će najveću korist imati trgovci.
Što se tiče manjeg PDV-a, Marić tvrdi da će ovim potezom biti obuhvaćeno gotovo 60 posto potrošačke košarice. Kolike će biti uštede, još se ne zna i to zato što država nema niti jedan instrument kako natjerati trgovačke lance da smanje cijene.
Na primjeru nekoliko proizvoda, donosimo projekcije kako bi to moglo izgledati nakon što za neke proizvode, PDV s 25, padne na 13 posto. Kila piletine mogla bi pojeftiniti s 29 kuna na 26, 22 kune.
Hrvati nakon piletine najviše konzumiraju svinjetinu koja bi s 34 kune po kili mogla pasti na 30,74 kune. 10 jaja umjesto 15 kuna, možda ćemo plaćati 13,56 kuna. Kila jabuka sa 8 kuna mogla bi pasti na 7,23. Kila srdela sa 18 kuna možda će u ribarnicama koštati 16,27 kune.
Dječje pelene sa 100 kuna, mogle pojeftiniti na 90 kuna i 40 lipa. No iskustva nas uče da kada PDV raste, rastu i cijene, a kada PDV pada, ništa ne pada.
Vlada neće svima nego samo onima s najvećim plaćama osigurati veće plaće, ali zato kažu da će smanjivanjem doprinosa na plaću radnici osjetiti to na svojim primanjima.
Na primjerima plaća to izgleda ovako: ukoliko radnik prima plaću od 3500 kuna, plaća će mu s 01.01.2019. biti veća za 21 kunu. Brojka takvih radnika iznosi 247 000. Onima s plaćom od 6 000 kuna, plaća bi trebala rasti za 30 kuna. Takvih je 443 000.
Najviše će rast plaća osjetiti oni s primanjima od 14 500 kuna. Njima bi plaća trebala rasti za 80 kuna. Porezna reforma na taj će način utjecati na samo 54 000 radnika.
Poslodavci kažu da porezna reforma neće zadržati liječnike i IT sektor, odnosno one koji najviše odlaze iz Hrvatske. Kritični su prema poreznoj reformi koja se tiče povećanja neoporezivog dijela plaće. Do sada je neoporezivi dio plaće iznosio 24% i 36% i to za iznose do i od 17500 kuna. Sada se to mijenja i iznosit će 24% za iznose do 30 000 kuna godišnje i 36% za iznose iznad 30 000 kuna.
U prosjeku će uslijed ovoga rasti plaće od 300 do 1700 kuna i to samo manjem dijelu stanovništa, političarima i primjerice predsjednicima Uprava, a najmanje običnim građanima.
