"Tkogod pobijedio na izborima - ili plavi ili crveni - više su se bavili ideologijama nego projektima, a mi smo izvukli sve projekte iz ladica i počeli realizirati“, rekao je Štromar i dodao da je mnogo objekata energetski obnovljeno, da su subvencionirani stambeni krediti bili najbolja demografska mjera i da se napokon radilo na reformi obrazovanja.
Pročitajte i ovo
Štromar je s ministrom gospodarstva, poduzetništva i obrta Darkom Horvatom (HDZ) u ponedjeljak bio u Prelogu, gdje će se graditi novi POS-ovi stanovi.
Odgovarajući na pitanja novinara o izborima, Štromar je rekao kako očekuju dovoljan broj mandata da budu ključni u sastavljanju Vlade te da će njihov smjer biti ne vraćati se u '41. nego ići u '21.
Štromar: Pridružit ćemo se onima koji prihvate naš program
Rekao je i da će se HNS pridružiti onima koji prihvate većinu njihova programa. "To mogu biti jedna i druga velika opcija. S njima ne idemo u predizbornu koaliciju, ali poslije ćemo raditi na nastavku svega onoga što smo radili u ove tri godine“, istaknuo je predsjednik HNS-a.
Zamoljen da komentira izjave s lijevoga političkog spektra da je HNS za njih prekrižen jer su koalirali s HDZ-om, Štromar im je postavio protupitanje s kime će oni sastavljati Vladu - sa Škorom, Mostom ili s Hrvatskim suverenistima.
"Mijenjaju se odluke, mijenjaju se predizborne riječi, drugačije se govori poslije. Mi u Saboru nećemo biti oporba, da sjedimo i dobivamo plaće. Ako smo u Saboru, hoćemo utjecati na ključne odluke kao što smo radili protekle tri godine“, rekao je Štromar.
Protive se zabrani rada nedjeljom
Štromar je rekao da prijedlog o zabrani rada nedjeljom nema podršku HNS-a i da stranka neće podržati tu inicijativu u idućem sazivu Hrvatskog sabora.
HNS se protivi svim oblicima zabrana, pa tako i zabrani rada nedjeljom te držimo da se radna mjesta ne bi smjela ugrožavati radi dodvoravanja desnici, izvijestili su iz HNS-a u priopćenju.
"Rad nedjeljom ne treba regulirati država, već isključivo zakoni tržišta. Svatko treba imati pravo na izbor - želi li ili ne raditi nedjeljom", rekao je Štromar.
Isto tako smo stava, dodao je, da se radnici moraju osjećati cijenjeno i zato se zalažemo da se, uz propisane mehanizme kontrole provedbe, plaćaju dvostruko više za rad nedjeljom od rada običnim radnim danom. "Uostalom, pravo na rad je ustavno pravo", napomenuo je Štromar.
Budući da se gotovo sve političke opcije i lijeve i desne, a osobito one najdesnije zalažu za zabranu rada nedjeljom, još je važnije naglasiti da postoje i one političke opcije koje smatraju da je taj prijedlog loš i ide na štetu poduzetnika i radnika, poručili su iz HNS-a.
Komentirao predviđanja gospodarskih aktivnosti
Ministar Darko Horvat komentirao je predviđanja gospodarskih aktivnosti, ističući da ćemo na kraju godine imati pad na razini od 9 do 9,5 posto.
"Isto tako, analitika, ne samo hrvatska već i europskih i svjetskih institucija, daje nam optimistični rast više od šest posto već 2021., a ono što radimo kao pripremu gospodarskog oporavka je europski novac kojim potičemo investicije“, dodao je.
Horvat je komentirao i zakonski prijedlog neradne nedjelje, pri čemu je ponovio da je u njemu i 14 radnih nedjelja, za koje bi poslodavci sami odlučili koje će to biti.
"Činjenica je da sami poduzetnici, trgovci sugeriraju da je 14 nedjelja profitabilnih i na prostoru gdje je turistička djelatnost potencirana i potentna. Prihvatili smo tu činjenicu, s takvim modelom ulazimo u javnu raspravu, a na koji način ćemo iz javne i stručne rasprave izaći i kakva će konačna forma zakona biti, vidjet ćemo nakon izbora“, rekao je.
Ako taj zakon dođe na Ustavni sud, ministar gospodarstva siguran je da će proći.
Horvat: Rad nedjeljom ne zabranjujemo, nego reguliramo
"Ovaj model je potpuno drugačiji. Mi u ovom modelu ne zabranjujemo, mi u ovom modelu reguliramo. U razgovoru s pravnom strukom siguran sam da će, ako i dođe na Ustavni sud, ovakav model proći“, zaključio je Horvat.
Ravnatelj Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Dragan Hristov komentirao je slučaj bivšeg ravnatelja te agencije Krešimira Žunića, koji je kupio POS-ov stan, i što se poduzelo da se takvo što ne ponovi.
"Što se tiče predmeta gospodina Žunića, on je predan Uskoku i čekamo konačno rješenje", rekao je Hristov i dodao da su promijenili procedure i pravilnik kako se takve stvari više ne bi događale. Činjenicu da Žunić i dalje radi u APN-u komentirao je riječima da radi na ovrhama, odjelu računovodstva, i ima upola manju plaću nego što je imao kao v.d. direktor.
"Ne mogu biti policajac i mijenjati ljude ili smjenjivati. Ne mogu se miješati u političku odgovornost. Ja sam profesionalac koji radi projekte. Uskok će donijeti konačno rješenje i po tome ćemo postupiti“, rekao je Hristov.
