U kompleksnom društvenom kontekstu, pitali smo psihijatrijsku i sociološku struku kako prevladati trenutačne otpore, ali i strahove za vlastitu sudbinu te kojim mjerama pomoći vlastitom mentalnom zdravlju.

Galerija


Psihijatrica kaže - čovjeku nije dobro ako je drugom čovjeku loše. Sociologija kaže da pojedinac uopće ne postoji bez društvenog ogledala. Psihijatrica Petrana Brečić stoga na početku postavlja pitanje što bi bio naš kolektivni cilj, odnosno funkcija zajednice.

Vezani članci Testiranje na koronavirus, ilustracija Njemačka dopustila uvođenje potpunog lockdowna: ''Ne bilježimo uspjeh jer nismo dovoljno strogi'' Koronavirus - Šatori u Varaždinu Ratno stanje u Varaždinskoj županiji: "Situacija je dramatična. Naučeni smo na stres, ali ne da nam toliko ljudi umire u jednom danu"

Tvrdi kako bi kolektivan cilj trebao biti da zajedno izdržimo trenutnu situaciju kroz međusobno pomaganje i razumijevanje. S druge strane, sociolog Hajrudin Hromadžić smatra da smo sata na putu u povijesno stanje koje prethodi društvenom ugovoru te kako dolazimo u novu-staru verziju borbe svih protiv sviju, što je strašno opasno.

"Moramo se korigirati s našim individualnim ciljevima i uskladiti s kolektivnima, nema nam druge, to moramo napraviti, to je znak zrelosti. Onoliko koliko se mogu prilagoditi, i koliko sam zreo, jer kad ja kažem neću nositi masku, kad iskazujem agresiju i kada sam bezobrazan prema ljudima koji me upozore, to nije znak hrabrosti, to nije znak jakosti“, ističe Brečić.

Hromadžić pak ističe da se svi mi kao individualci izgrađujemo tek kroz odnos prema drugima, a da je pojam naše slobode zapravo beskonačan prostor mogućnosti unutar stanja bez okova i bez granica. "Ne možemo mahati rukama slobodno i lupati po drugim ljudima, to se ne zove sloboda, znate to su divne debate, ali mi nemamo vremena sada debatirati o tome“, smatra Brečić.

Upitali smo stoga psihijatricu hoćemo li biti fizički neslobodni ako si sami redefiniramo našu slobodu u glavi, i kažemo kako će naša sloboda biti nešto drugo. Brečić ipak smatra da je preteško reći da smo potpuno neslobodni.

"Ako pitate mlade to je tako, jer njihova zrelost nije dosegla neki nivo i nemaju dobro razvijene mehanizme obrane, tako da je njima jako teško i mlade treba razumjeti, ali ova vaša sintagma da smo slobodni u glavi to stoji, nismo zatvoreni, ako ćemo pošteno priznati nekad smo bili puno više zatvoreni mentalno nego što smo danas“, dodala je.

Reći nekome da nosi masku ili ne?

Kada je u pitanju odgovornost, Brečić objašnjava da je problem u tome što će mnogi ljudi iskoristiti pandemiju kao izliku za mnoge neuspjehe u životu. Neće se preuzimati odgovornost pod izlikom da je netko drugi kriv i da su im neke stvari nametnute.

"Neki ljudi će biti konkretno oštećeni jer neće moći napraviti sve što su htjeli, a neki će to koristiti da ne naprave nešto, zato je moja preporuka, radite ono što možete u danim okolnostima“, rekla je, a sličnog je mišljenja bio i sociolog koji je ustvrdio da je „stalno izvođenje razine krivice na nekog drugog čak i oblik patologije“.

Upitali smo sugovornike i kako bi oni reagirali da netko pored njih ne nosi zaštitnu masku u ovo doba pandemije. Dok Brečić kaže da je teško savjetovati u nesigurnom vremenu kada netko na vašu reakciju može odgovoriti nasiljem, Hromadžić smatra da je opasnije ne nositi masku, nego biti odbijen.

"Mislim da su konsekvence takvog tipa, gesta odbijanja relativno benignih praksi kakvo je nošenje maski, potencijalno su opasnije od života pod maskom, društvo je vitalan entitet, organizam i siguran sam da ćemo proći kroz ovo na uspješan način“, zaključio je optimistično sociolog.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr