Prosvjedi u Francuskoj
Prosvjedi u Francuskoj Foto: Afp

''Dvojbe i nerazjašnjena pitanja, od korupcije preko privatizacije pa sve do otvorenih rana ratnog profiterstva, nisu ništa drugo do tempirane bombe koje hladno i nemilosrdno otkucavaju", naglašava sociolog Renato Matić.


U Ljubljani su ovih dana izbili novi prosvjedi protiv COVID potvrda i cijepljenja, u Zagrebu je prošli vikend održan tzv. Festival slobode, a u gradovima diljem Europe na ulice izlaze tisuće protivnika mjera za sprječavanje širenja bolesti COVID-19. Nisu rijetki ni nasilni ispadi, kao ni policijski odgovor suzavcem, kao što je to bio slučaj u susjednoj Sloveniji. Je li u pitanju uistinu kulminacija nezadovoljstva restriktivnim mjerama koje donose vlade, buđenje građanskog bunta ili je u pitanju dijagnoza društva u cjelini u tzv. novonormalnom okruženju, pitali smo stručnjake.

''Shvatimo li tzv. antivakserske prosvjede doslovno, znamo da u pozadini svake ljutnje i protivljenja stoji strah. Naime, strah od bolesti i smrti ponekad je tako velik, da ga osoba može pokušati savladati negiranjem onoga što je plaši. Isto tako, ljudski osjećaj je živjeti svaki dan kao da smrti nema'', pojasnila je psihologinja Ljubica Uvodić Vranić te dodala kako se u slučaju masovnih prosvjeda radi o supstituiranoj agresiji.

Prosvjedi u Francuskoj Novi prosvjedi protiv COVID potvrda u Francuskoj: Osjetno manje sudionika, neki su odlučili - dati otkaz

''Kad se ljudi počnu buniti, treba imati na umu da sama pobuna nikad nije usmjerena protiv tog konkretnog razloga, nego nagomilano nezadovoljstvo izbija na površinu. Isti je slučaj i s tzv. antikoronaškim prosvjedima'', naglašava Uvodić Vranić te tumači kako prosvjednici odbijajući "posluh" reagiraju na sve ružne i frustrirajuće doživljaje iz prošlosti. Na pitanje hoće li se ipak jednom sve vratiti "u normalu", psihologinja tumači kako se nikada ništa ne vraća nazad.
''Teško je iznositi prognoze i nadati se da nekad u budućnosti ljudi neće postupati nerazumno. S druge strane, nadam se i apeliram na sve da agresiju izbace kroz natjecanje u sportu ili da je kanaliziraju na kreativan način, umjesto da nanose štetu sebi i drugima“, zaključila je Uvodić Vranić.''

Nerazjašnjena pitanja od korupcije, preko privatizacije, tempirane su bombe

Na pitanje zašto kod nas, primjerice, nema masovnijih prosvjeda povezanih s raspadom firmi, otkazima, problemima iz domene zdravstva, sociolog Renato Matić za portal DNEVNIK.hr kaže:
''Posebno je zanimljivo pitanje kako to da su dvojbe povezane s pandemijom kao gumicom prebrisale niz drugih dvojbi i tema. Neke su, istina, 'tradicionalne' podjele bile toliko apsurdne da ih je i puno ranije trebalo zaključati u ropotarnicu povijesti, a potom izgubiti ključ. Međutim, dvojbe i nerazjašnjena pitanja od korupcije preko privatizacije pa sve do otvorenih rana ratnog profiterstva, nisu ništa drugo do tempirane bombe koje hladno i nemilosrdno otkucavaju'', naglašava Matić te dodaje kako je očito da se tim temama nitko od dosad politički odgovornih aktera ne želi približiti. Neki iz straha, a neki jer su i sami bili sudionici ili su držali političke ljestve.

Prosvjed u Francuskoj VIDEO Prosvjedi protiv korona mjera diljem Europe, u Danskoj koncert pred 50.000 gledatelja

''Pravo na organiziranje prosvjeda nedvojbeno je jedno od osnovnih demokratskih prava, kao što je i nedvojbeno pravo ne slagati se sa zahtjevima onih koji sudjeluju u prosvjedima. Sloboda i ljudska prava su najveća vrijednost, tek ako s poštovanjem pristupamo slobodi i ljudskim pravima druge osobe, a na vrhu svih prava su pravo na život i pravo na zdravlje. Svijest o tim granicama i njihovo poštivanje čini me demokratski osviještenom osobom'', pojašnjava sociolog Renato Matić.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju