Premijer Plenković na početku konferencije podsjetio je na efekte prethodno uvedenih mjera.
"29. veljače imali smo 1,5 milijuna osiguranika. 15. listopada imamo 3210 osiguranika više. Prema podacima HZZ-a, isplatili smo 6,85 milijardi kuna kroz razne mjere, a kad se uzmu u obzir i otpisani doprinosi, cifra se penje na 10 milijardi kuna", kazao je premijer.
Istaknuo je kako broj oboljelih od koronavirusa u svijetu i Hrvatskoj raste te dodao kako je Vladin cilj da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja.
Kraće radno vrijeme
"Sada želimo omogućiti da se proširi opseg poslodavaca na koje se mjere odnosi. Prva mjera odnosi se na kraće radno vrijeme. Dosad se odnosila na skraćivanje od 50 posto, sada idemo na 70 posto skraćivanja. Razliku će nadoknaditi država. Smanjuje se i potrebna dokumentacija za provedbu mjera, a maksimalna mjesečna potpora radniku raste na 2800 kuna, u odnosu na dosadašnjih 2000 kuna", kazao je premijer.
Plenković je rekao kako se uvodi stupnjevanje potpora sukladno padu prometa.
"Potpora od 2000 kuna po radnika bit će za one kojima je pao promet najmanje 40 posto. Stupnjevanje ide od 45 do 50 posto 2500 kuna, a 4000 kuna ide za pad prometa od 60 posto i više. Korisnici se i ovdje oslobađaju plaćanja doprinosa. Novost je da se pad prometa neće mjeriti na mjesečnoj bazi, nego se uspoređuje pad prometa u 2. i 3. kvartalu 2020. s prometom u 2. i 3. kvartalu 2019. Na taj način omogućujemo realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima. Ostavljamo iznimku za sektor kojima je rad ograničen odlukama stožera, poput usluga hrane i pića. Njima ostavljamo mogućnost odabira, je li to mjesec na mjesec ili ovo s kvartalima", najavio je premijer.
Premijer je dodao da se ostavlja iznimka za određene sektore.
"Ostavljamo iznimku za sektore kojima je rad ograničen odlukom Stožera civilne zaštite, poput primjerice sektora usluga hrane i pića. Oni će vidjeti što im je povoljnije. Dodaju se sektori biljne i stočarske proizvodnje, ribarstvo te usluge povezane s putničkim i vodnim prometom", dodao je premijer.
"Korisnici potpora za mikropoduzetnike (do 9 zaposlenih) imaju pravo na potporu bez obzira na sektor kojim se bave. Mjere idu od 1. listopada do kraja ove godine", objasnio je i dodao kako ukupan trošak mjera iznosi između 300 i 350 milijuna kuna.
Plenković je objasnio kako u proračunu ima dovoljno sredstava za mjere.
Nema potpora za one koji otpuštaju
Ministar rada Josip Aladrović rekao je kako će danas od sindikata zaprimiti prijedloge u vezi s otpuštanjem te da je stav vlade da oni koji otpuštaju radnike ne mogu biti korisnici otpora.
"Naravno, oni radnici za koje se mjera koristi ne mogu biti otpušteni. To je naš generalni stav", rekao je Aladrović i dodao da nije bilo puno slučajeva u kojima su poslodavci primali potpore i otpuštali radnike.
Kazao je kako se u tom slučaju potražuju potpore te je dosad vraćeno 100 milijuna kuna HZZ-u.
Na pitanje je li vlada svjesna da je mnogim poduzetnicima jednostavnije uzeti mjere i poslati zaposlenike doma, Aladrović je kazao kako oni koji ne obavljaju svoju djelatnost neće moći koristiti mjere.
Premijer Andrej Plenković komentirao je i sukob s predsjednikom Zoranom Milanovićem.
"Spekulacije o nekakvom desnom krilu HDZ-a koje kuje plan da bi pokrenulo opoziv predsjednika nisu točne, da to odmah sasiječem u korijenu. Milanović je u svojoj međimurskoj epizodi govorio o sastanku s DORH-om. Bio je sastanak u 9:30 u subotu u Vladi na moju inicijativu. Tu je bio šef SOA-e, ravnatelj policije, ministar unutarnjih poslova, županijski državni odvjetnik. Odluku o tome treba li objaviti snimku napada ne možemo donijeti bez konzultacija onih koji vode postupak. Želio sam vidjeti hoće li se njezinim objavljivanjem dovesti sam postupak u pitanje i zaključeno je da se snimka može objaviti", rekao je.
Na komentare predsjednika o službenim putovanjima kazao je kako je dosad tri puta letio helikopterom,
"Ne vidim tu nekakvu dramu, nije o tome odlučivala moja služba sigurnosti, već ja. Sigurno da ću procjenu o tome hoću li putovati avionom ili helikopterom donijeti ja, uzimajući naravno u obzir sigurnosne savjete", rekao je.
Bit će lijekova...
Osvrnuo se i na situaciju s veledrogerijama te obustavu lijekova bolnicama i ljekarnama.
"Čuo sam se s ministrom Berošem. Sastanak je trajao gotovo sat vremena. Veledrogerije se javljaju u vrlo preciznim intervalima, ponekad baš prije izbora. Ponuda na stolu bila je ona koja je bila moguća bez rebalansa. Nakon njega nalazit ćemo rješenja kako da se osigura održiv sustav plaćanja", kazao je.
Ustvrdio je kako zbog dugovanja prema veledrogerijama ne može doći do prekida cijepljenja protiv gripe.
O ponovnom početku ovrha i kritikama kako ni vlada ne ispunjava svoje obveze prema veledrogerijama, rekao je kako se to ne može uspoređivati s dužnicima prema telekomima.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"Bit će lijekova, te veledrogerije moraju operirati na hrvatskom tržištu", rekao je.
Podsjetio je kako je Ovršni zakon u prošlom sazivu Sabora bio u dva čitanja.
"Nakon konzultacija sa svima, nitko nije bio zadovoljan. Procijenili smo da je mudrije ne ići s izglasavanjem zakona, već s izmjenama ovršnog zakona koje idu u korist dužnika", objasnio je premijer.
Upitan je li istina kako Belje preuzima poslovanje Megglea, kazao je kako mu je drago da je Fortenova grupa kroz Belje krenula u preuzimanje.
"Mi se kao vlada bavimo gospodarskim pitanjima, pa i stranim ulagačima", rekao je.
Aludirajući na izjavu predsjednika Milanovića, kazao je kako koronavirus nije "stomatološki problem"
-
Priča rubrike PozivGrađani na nogama zbog grdosije od 400 kilovolti: "Slučajno smo za sve saznali. Ne znamo kako je ovo dopušteno"
-
Zaštitite se na vrijemeIpak crveni meteoalarm: DHMZ uključio najveću razinu upozorenja, najgore se očekuje u dvije regije
-
Oderali ih po džepuDnevnik Nove TV upozorio na urbani teror na zagrebačkim ulicama, a sad je policija nekima stala na kraj
