Liječnici s prekovremenim nikako na zelenu granu. Pa ni nakon stajališta Vrhovnog suda da imaju pravo na plaćene prekovremene.
Primarijusu Gveriću sa Svetog Duha, bolnica je za prekovremene dužna oko 70.000 kuna.
"Taj novac, plus kamate, plus, ako ćemo još uračunati troškove advokata, ako je bolnica uzimala advokature sa strane, to su za bolnicu veliki troškovi. Mi smo predlagali da se to izvansudski riješi, u određenom roku, s ratama ili nekako. Međutim, nisu pristali“, govori plastični kirurg, prim. dr. Tugomir Gverić.
Pa je morao pokrenuti - ovrhu.
"Ja ću morati, nažalost, sjesti bolnici na njezin račun. Nakon 33 godine provedene u ovoj bolnici i praktički ugradnje i izgradnje ove bolnice koju volim i koja mi je više nego dom", nastavlja kirurg Gverić.
Prema procjenama komore, dug liječnicima za prekovremene s kamatama se kreće oko milijardu kuna. Na godinu liječnici prekovremeno odrade i oko 3 milijuna sati. Unatoč svemu tome, trakavica se nastavlja.
"Ono što je osobito pa reći ću i bolno i ono što smeta jest činjenica da i nakon što je Vrhovni sud jasno objavio svoj stav, dolaze prvostupanjske presude na koje pojedine ustanove, dosta njih, ulažu žalbu. Dakle, potpuno su svjesni da će u drugostupanjskom postupku izgubiti taj proces", govori dr. Renata Čulinović, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata.
Voda došla do grla
A troškovi se samo gomilaju. Novac koji se baca na to umjesto da se njima rješavaju problemi u sustavu. I sestrama i tehničarima je voda došla do grla.
"Medicinske sestre su evo i danas podigle oko trideset tužbi. Što znači da će se generirati trošak što se tiče sudskih troškova i kamata i svega ostalog i sigurno nećemo stati", kaže Brankica Grgurić, predsjednica Sindikata medicinskih sestara i tehničara.
"To je sve novac koji je nama oduzet. I taj novac mi hoćemo nazad. To je naš novac koji smo krvavo zaradili, radom s teškim pacijentima, izložili se riziku. Evo, sad svi ovi ljudi koji su tu su izloženi riziku COVID-a", dodaje dr. Gverić.
Još prije pandemije liječnici su prikupili dovoljno potpisa za povlačenje suglasnosti za prekovremeni rad više od 48 sati na tjedan. To je još uvijek, kažu, pri ruci.
"Nije daleko vrijeme kada ćemo mi pozvati kolege i kolegice da aktiviraju te svoje potpise, da uskrate svoju suglasnost za rad duže od 48 sati. U tom slučaju bit će dodatnih problema. Nema puno više vremena. Može biti, ne znam, ja ću sad otprilike reći rok, ali mjesec dana, više sigurno ne", kaže dr. Renata Čulinović Čaić.
Na pitanje je li došlo do granice, kaže: "Za pozvati nekoga na razgovor i reći – kolege, vi ste svjesni da je to ogroman dug, da to treba vama vratiti, ajmo sjesti, ajmo dogovoriti na koji ćemo način to riješiti, jeste li spremni pristati na rate, jeste li spremni pristati na odgodu, na ne znam što".
Prije dva tjedna poslali su dopis ministru Viliju Berošu. Na znanje i premijeru i ministru financija. No, odgovora, kažu, nema.
"Liječnici su primorani ići u te procese jer nije bilo ponude s druge strane"
O svemu u Dnevniku Nove TV razgovaramo s Krešimirom Luetićem, predsjednikom Hrvatske liječničke komore. Je li se što nakon upute ministra bolnicama u travnju ipak promijenilo, barem što se tiče ovog zadnjeg perioda i situacije u pandemiji?
On navodi da su liječnici na prvoj crti obrane od pandemije, i da obolijevaju 10 puta češće od ostatka stanovništva.
"U početku pandemije bilo je situacija da su se i godišnji odmori prisilno pisali, pogrešno računala radna satnica. U konačnici, da se nije adekvatno plaćala samoizolacija", kaže Luetić.
"Što se tiče prekovremenih sati, Vrhovni sud u prosincu prošle godine donio je pravno shvaćanje i ono je vrlo jednostavno i jasno - da su liječnici u svim tim sporovima u pravu i da imaju pravo na zarađeni novac u šest i pol godina. Ovrhe su nastavak tih procesa. Liječnici su primorani ići u te procese jer jednostavno nije bilo ponude s druge strane, za bilo kakvo vansudsko rješavanje. Kad ne bi išli u sudske tužbe, zastarom bio zarađenog novca postaje izgubljen", rekao je i dodao da je nakon presude Vrhovnog suda posve nerazumno i neracionalno prolongiranje sudskih procesa.
"Nejasno je što uprave bolnica ulažu žalbe na prvostupanjske presude i generiraju dugove. U konačnici, taj dug će se morati isplaćivati iz zajedničkih sredstava. Pitanje odgovornosti je tu vrlo ozbiljno pitanje", dodao je.
Na pitanje je ne što bi, kad su u pitanju isplate, pristali, odgovara da je riječ o privatnim tužbama.
"Svaki liječnik će odlučiti sam za sebe. Treba uzeti u obzir, da biste s vi odlučili za nešto drugo osim tužbe, mora postojati ponuda s druge strane. Mislim da ni jedan liječnik nije sretan tužiti ustanovu u kojoj radi i da bi većina kolega pristala na nekakvu isplatu u ratama, ali ona izostaje", kaže Luetić.
Demotivirajuće za mlade liječnike
Na pitanje kako će se problem odraziti na pacijente, objašnjava da je liječnicima rad s pacijentima u primarnom fokusu.
"Ovaj financijski dio je nešto što ide uz to. Ono što treba reći, da svaka kuna nepotrebnog troška predstavlja puno manje za liječenje naših bolesnika. Nepotrebno gomilanje troškova potpuno protivno odluci Vrhovnog suda, ne koristi zdravstvenom sustavu", govori Luetić i dodaje za kraj: "Kad mladi kolege koji su tek ušli u sustav gledaju kako mi stariji moramo sudski sporiti sa ustanovama za svoje plaće koje smo davno zaradili, sigurno nije poruka ohrabrenja za ostanak u Hrvatskoj, nego dapače, može prouzročiti još manji broj liječnika i smanjiti dostupnost zdravstvene zaštite".
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
