Virus probijau sve više bolnica, liječnici odlaze u samoizolacije, postavlja se pitanje - tko će nas liječiti? A osim toga, pitanje je i gdje će se oboljeli smještati, jer i bolnice imaju ograničen broj kreveta na intezivnoj njezi, koja je mnogima u borbi protiv virusa neophodna za život.
O tome koliko ovakvih rekordnih dana može izdržati zdravstveni sustav, pričali smo predsjednikom Hrvatske liječničke komore, Krešimirom Luetićem.
Vezani članci
Prema zadnjim podacima Ministarstva zdravstva, 309 je aktivnih slučajeva zaraze kod medicinskog osoblja, a 1117 ih je u samoizolaciji.
"Sadašnje brojke nsu tako visoke, no one se iz dana u dan povećavaju. Medicinskih djelatnika je oko 40.000. Ovo je negdje preko dva posto. No treba reći da doista svakim danom vidimo sve više pacijenata koje trebaju bolničku njegu, a da je zdravstvenih radnika sve manje", rekao je Luetić.
Mogu li si liječnici "uskakati", odnosno može li liječnik jedne specijalizacije zamijeniti kolegu koji je izvan sustava?
"U zadnjih nekoliko mjeseci, otkad traje pandemija, svjedočili smo da po potrebi kolege iz jedne ustanove odlaze u druge, u vremenu od dva, tri tjedna, dok se oni koji su bili u samoizolaciji nisu vratili. Svjedočili smo tome u Zadru i u Zagrebu. To je nešto što mi uobičajeno činimo. Po potrebi ćemo pomagati i strukama koje nisu primarno one kojima se bavimo ako bude potrebe. U ovom trenutku još nije potreba", najavio je.
O studentima se još ne razmišlja
"Recimo, internisti mogu pomoći infektolozima u općim bolnicama, u manjim centrima gdje je malo infektologa. Anesteziolozi mogu pomoći intenzivcima koji se bave najtežim pacijentima na respiratorima", objasnio.
Naveo je kako se o pomoći studenata još nije razmišljalo. Ali, kaže, mladi liječnici pod nadzorom, na početku karijere također mogu uskočiti na određene punktove. Ponovio je kako raste potreba za liječenjem u bolnici.
"Samo u desetak dana udvostručen je broj pacijenata koji trebaju bolničku njegu. Ako tako bude bilo slijedećih 10 dana, onda više nećemo imati 500 pacijenata u bolnici nego 1500. Resursi nisu neograničeni, broj kreveta, broj osoblja nije neograničen. Ako nas bude manje, nije jednako hoće li njegu pružati jedan liječnik i sestra na pet pacijenata, na deset ili na 50", objasnio je.
"Nadam se da do aktivacije sportskih dvorana neće doći. Ali bude li trebalo, to neće ovisiti samo od kreveta koje ćemo staviti u neki hodnik ili halu, nego o broju zdravstvenih radnika koji mogu skrbiti za te bolesnike", rekao je.
"Ispadne li 10 anesteziologa, ispadaju i sve operacije"
Ponovio je kako ne smijemo zaboraviti kako uz koronavirus postoje i sve druge akutne bolesti.
"Ako na jeden krevet smjestimo osobu kojoj treba kisik i liječenje od korone, tada na taj krevet ne možemo staviti pacijente koji boluju od drugih akutnih stanja. Ako bude velikog priljeva pacijenata, a govorimo o nekoliko tisuća u bolnici, da se možemo približiti onom scenariju, koji smo nažalost gledali u Lombardiji na početku 3. mjeseca."
Kaže da su od početka epidemije najviše na udaru epidemiolozi, zatim infektolozi, anesteziolozi koji skrbe za najteže pacijente, mladi liječnici koji rade na trijažama, obiteljska medicina u COVID ambulantama...
Ministar Vili Beroš danas je spominjao i mogućnost hladnog pogona. Što bi to moglo značiti za liste čekanja? Luetić objašnjava plastično.
"Ispadne li u jednoj bolnici 10 anesteziologa, to ne znači samo 10 anesteziologa nego i sve ono što ovisi o anesteziolozima. Sve kirurške struke, sve operacije koje moraju anesteziolozi odraditi. Ispadne li u drugoj bolnici pet radiologa. Ne ispada samo tih pet kolega nego sva očitanja, CT-a magneta, ultrazvuka koje ti liječnici trebaju odraditi kao dijagnostiku", rekao je.
"Nije isto ako jedan liječnik i sestra dođu na 1 ili 50 pacijenata"
Prekovremeni sati boljka su hrvatskog zdravstvenog sustava. A sad će liječnici morati raditi više ako će morati mijenjati i zaražene kolege.
"Hrvatski liječnici navikli su na velik broj prekovremenih, u prosjeku gotovo 500 svake godine. Naravno da se bojimo, ako nad bude manje da ćemo morati više raditi. Nije to teško, ali onda dolazi do iscrpljivanja, do zamaranja Ako bude jako puno pacijenata, manje liječnika, veliki broj prekovremenih sati, naravno da kvaliteta zaštite ne može biti jednaka."
Za kraj je svima poslao poruku: "Neovisno o tome kako se mi građani ove zemlje ponašali, liječnici su na prvoj crti i ostat će tu za sve koji trebaju skrb. Ali pacijenata je sve više, a liječnika sve manje. Kapaciteti su ograničeni, mislimo i na to".
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
Pravila objave komentara