Napeta rasprava u Europskom parlamentu: Italiji kasni isporuka cjepiva, belgijska zastupnica prozvala Njemačku

U raspravi o globalnoj strategiji EU-a za cijepljenje, zastupnici u Europskom parlamentu u Breuxellesu ukazali su da se cjepivo ne proizvodi i ne isporučuje pod jednakim uvjetima svim državama.

Pročitajte i ovo Vlada promijenila strategiju Predsjednikovo upozorenje dalo rezultat: U samo jednom danu gotovo milijun stanovnika prijavilo se za cijepljenje VRIJEDI U CIJELOM EU-u Nakon odluke EMA-e: Šef HZJZ-a Krunoslav Capak objasnio kada će se u Hrvatskoj Pfizerom početi cijepiti i sva djeca starija od 12 godina

Kritizirajući transparentnosti i pravo uvida u ugovore potpisane između EU-a i farmaceutskih kompanija, Kathleen Van Brempt iz redova socijaldemokrata (S&D) je napomenula da je "Njemačka paralelnim pregovorima pokušala nabaviti dodatne doze cjepiva”.

Zastupnici iz Italije naglasili su da je njihovoj državi prošlog tjedna isporučeno 164.000 doza cjepiva manje nego što je to prvotno bilo dogovoreno te da takav pristup negativno utječe na rast gospodarstva i jačanje ekonomije.

"Pfizer je kao razlog kršenja dogovora naveo rad na modernizaciji proizvodnih pogona, no istina je vjerojatno sasvim drugačija. Moguće je da su doze koje nedostaju prodane državama izvan EU", naglasio je Fulvio Martusciello (EPP).

"Neravnomjerna distribucija cjepiva dovodi i do sve većeg jaza između razvijenih i nerazvijenih država", ocijenio je njemački zastupnik Norbert Neuser (S&D).

"Ako već govorimo o strategiji na globalnoj razini, ne možemo dopustiti da bogata područja preotimaju cjepiva siromašnim narodima", rekao je Neuser.

Komentirajući neravnopravno provođenje cijepljenja, španjolska zastupnica Iratxe García Pérez (S&D) kazala je da je potrebno iskazati "solidarnost prema dijelovima svijeta kao što su Latinska Amerika i Afrika".

Sunčana Glavak (HDZ/EPP) ocijenila je u raspravi da "nejednak pristup cjepivima i slabljenje povjerenja javnosti u cijepljenje" danas predstavljaju glavne izazove. "Suočeni s dozom nepovjerenja i infodemijom, naša je dužnost građanima pružiti relevantne informacije i podržati ih u cilju zaštite zdravlja", upozorila je.

Mislav Kolakušić je u raspravi kritizirao kriterije po kojima se utvrđuje smrt od COVID-19.

"Bilo koja smrt iz bilo kojeg uzroka bez utvrđivanja medicinskog razloga smrti smatra smrću od COVID-19 u roku od 28 dana od dana pozitivnog PCR testa", rekao je i ustvrdio da se "ne utvrđuje da li je osoba uopće obolila od COVID-19 niti da li njezina smrt ima ikakve veze s COVID-19".

"Radi olakšanog utvrđivanja naknada štete osobama odnosno obiteljima preminulih, mi taj isti standard sada moramo primijeniti. Svaka smrt u roku od 28 dana od cijepljenja mora se smatrati smrću od cijepljenja", zaključio je Kolakušić.

Upozorivši na netočne rezultate brzih testova, Ivan Vilibor Sinčić je rekao da EU treba ulagati u razvoj dijagnostike, a ne samo u proizvodnju cjepiva.

"Zbog loše dijagnostike... upropastili ste mnoge živote. Mnogi nisu mogli raditi, mnogi nisu mogli putovati, morali su u samoizolaciju, automatizmom čim ste pozitivni odmah ste zaraženi", rekao je.
Slovak Michal Wiezik (EPP) upozorio je da cjepivo neće spriječiti pojavu budućih epidemija.

"Uništavanje prirodnih površina i okoliša te smanjenje bioraznolikosti ne doprinose borbi protiv novih bolesti", objasnio je Wiezik podsjetivši koliki značaj za budućnost planeta ima čovjekov utjecaj na okoliš.

U priopćenju nakon rasprave Tomislav Sokol (HDZ, EPP) je podsjetio da pri nabavi cjepiva "Europska unija nije zaboravila niti svoje partnerske države kojima planira donirati cjepivo" te da je to "važno i za naš narod u BiH".

U raspravi su sudjelovale povjerenica Komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides i predstavnica portugalskog predsjedništva Vijeća, portugalska državna tajnica za europske poslove Ana Paula Zacarias.

Zacarias je istaknula da se zahvaljujući zajedničkom europskom pristupu osiguralo cjepivo "za svakog Europljanina". EU se sada mora usredotočiti na brzu kampanju cijepljenja ali i boriti se "protiv nepovjerenja u cjepiva" rekla je zaključivši da "transparentnost i povjerenje idu ruku pod ruku".

Kyriakides je rekla da EU želi uspostaviti mehanizam koji bi mu omogućio da podijeli viškove cjepiva protiv COVID-19 sa siromašnijim susjednim zemljama i Afrikom.

Europska unija, koji ima 450 milijuna stanovnika, već je osigurala gotovo 2,3 milijarda doza cjepiva i kandidata za cjepiva od šest proizvođača, od kojih većina tek treba biti odobrena. Očekuje se da će Komisija uskoro objaviti dodatnu komunikaciju oko europske strategije za virus COVID-19, a čelnici EU država i vlada raspravljat će o pandemiji tijekom sastanka na vrhu 21. siječnja.