Zvuk pripremanja kave se u četvrtak na sat vremena neće čuti u Dalmaciji. Apel je to ugostitelja koji traže niža porezna davanja kako bi preživjeli do proljeća."Nakon mjere zatvaranja klubova i barova do ponoći, naš promet je pao za 95 posto", kazao je vlasnik kafića u Splitu Marin Radić.
Pročitajte i ovo
Pa ako im država ne izađe u susret, očekuju sljedeći scenarij. "Nećemo imati od čega praktički plaćati svoje potrebe. Od najamnine, od PDV-a, od mirovinskog i zdravstvenog, do samih plaća za uposlenike", dodaje Radić.
Tvrde, gotovo je nemoguće doći do kredita za likvidnost i investicije. "Moraju se sredstva pustiti kroz HAMAG i kroz HABOR i ono što je najvažnije od svega - da nas poštedi naplate PDV-a u ovom sada narednom zimskom periodu, smatramo da to nije nešto što će puno izgubiti država, a nama će puno značiti", rekao je vlasnik restorana Danijell Nikolla.
Nešto sjevernije, zadovoljni su Vladinim potporama od četiri tisuće kuna. "Ne bi bilo sad u redu da tražimo još i smanjenje PDV-a u ovim trenucima", smatra Stipe Knežević iz Ceha ugostitelja Zadra.
Ali očekuju od gradova da im nižim troškovima izađu u susret. "Činjenica je - ako mi padnemo, past će i lokalne uprave i ni oni neće moći adekvatno funkcionirati", dodao je Knežević. Jer usprkos sezoni boljoj od očekivanja, zaradilo se znatno manje.
Manje računa i manje zaposlenih u ugostiteljstvu
Prema podacima Porezne uprave u odnosu na lipanj prošle godine fiskalizirano je trideset devet posto računa manje. U srpnju je minus bio dvadeset devet posto, a najmanja razlika bilježi se u kolovozu, dvadeset sedam posto.
Kroz ugostiteljske blagajne u tri ljetna mjeseca prošlo je čak dvije milijarde i dvjesto pedeset milijuna kuna manje nego prošle godine.
Manje računa, manje i zaposlenih u ovoj branši. Točnije 22.000 manje u odnosu na zadnji dan kolovoza prošle godine. Pa s krajnjeg juga, koji bilježi i najveće minuse, apeliraju na povratak u 2013. godinu.
"Gdje je PDV na turizam i ugostiteljstvo bio deset posto. Ostale zemlje Europe su se prilagodile i već su drastično smanjile PDV", objasnio je Ante Vlašić iz Udruge ugostitelja Dubrovnik.
Od Vlade traže i jamstvo kod komercijalnih banaka. "Da ne moramo tražiti socijalnu pomoć, pod navodnike, od države, nego da se sami možemo isfinancirati, progurati ovaj teški period i te dugove vratiti", dodao je Vlašić.
Uskoro sličan prosvjed u Dubrovniku nazvali su 'tri do dvanaest'.
"Mi sve ovo vrijeme činimo sve što je u našoj moći, one mjere koje su vrijedile za sve su nakon toga produljene isključivo za sektor turizma pa i ugostiteljstvo, suočeni s činjenicom da zbog korone upravo te uslužne djelatnosti najviše pate i najviše negativne efekte imaju", kazao je ministar financija Zdravko Marić.
Žele upozoriti na teško stanje
Koronakriza već je učinila popriličnu štetu mnogim poduzetnicima. Dalmatinski ugostitelji u četvrtak žele upozoriti na teško stanje u kojima se mnogi već nalaze ili će se tek naći idućih mjeseci.
Jelena Tabak iz Udruženja ugostitelja Split za Dnevnik Nove TV kazala je da, ako se ne ispune njihovi zahtjevi, nastavit će se s prosvjedima.
"Mi se moramo boriti da se naši zahtjevi ispune jer nam samo to može pomoći da se izborimo s krizom koja nas je pogodila. Tražimo niži PDV od 2016. godine. On je direktno utjecao na našu likvidnost i da nas se prije slušalo - mi bi bili puno spremniji za ovu krizu. Plan B je zatvaranje restorana i otpuštanje radnika, to nam nikako nije opcija pa se držimo plana A", dodala je Tabak.
"Očekujemo da će Vlada imati sluha za naše zahtjeve. Smanjenje PDV-a nam znači veću razliku u cijeni, veću likvidnost i bolje kotiranje na bankama. Mi posljednje tri godine uzimamo kredite kako bi dočekali sljedeću sezonu. Mi djelatnike držimo cijelu godinu. Nemamo sezonu cijelu godinu, iako smo je produžili i ta su nam sredstva potrebna kako bi mogli održati poslovanje cijele godine", objasnila je Tabak.
Komentirala je i izjavu ministra Marića prema kojoj Vlada čini sve što je u njihovoj mogućnosti. "Dobro da čine sve što je u njihovoj moći, no mi vjerujemo da oni mogu i bolje. Mi smo im podrška s terena za ukazati na ono što ne valja i dalje", rekla je Tabak.
Realizacija manja od lanjske
Navodi da je realizacija puno manja od lanjske godine. "Preko 50 posto, ako gledate na nivou do današnjeg datuma. Rujan je nekoć bio najbolji mjesec, a sad smo na 25 posto realizacije. U Splitko-dalmatinskoj županiji je pad od 40 posto što je jako veliki pad, a čekaju nas zimski mjeseci kad je promet smanjen", rekla je Tabak.
Navodi da za sada ne razmišlja o dijeljenju otkaza radnicima. "Za sada nismo dijelili otkaze. Optimizmom se borimo, zajedno s radnicima, kako bi zadržali radna mjesta i vjerujemo da ćemo u tome uspjeti", kazala je.
"Tražimo porezno rasterećenje u vidu suspenzije naplate PDV-a do ožujka iduće godine, nižu stopu PDV-a za ugostiteljstvo i sredstva za rad u okviru kredita. Ne tražimo bespovratna sredstva,m tražimo kredite s kojima ćemo nadomjestiti nedostatak prometa. Ne tražimo pomoć nego sredstvo za rad", objasnila je Tabak.
Navodi da sa sadašnjim prihodima ne može financijski izdržati. "S prihodima koje sada imamo ne možemo izdržati, moramo ulaziti u zaduživanja. Očekujemo da će država imati sluha u vidu poreznog rasterećenja jer su to napravile i druge zemlje. I za opću stopu PDV-a i niže stope PDV-a koje su u startu drugdje manje nego u Hrvatskoj", kazala je i dodala da su drugi uveli i dodatnu mjeru zbog koronakrize u kojoj se stope smanjuju na pola do kraja ove godine.
"Možda smo mogli na takav način imati sredstava za ulazak u zimu", zaključila je.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
-
U STRAHU SU VELIKE OČIMađarska povukla novi potez, pogledajte što gomila na granici s Ukrajinom: "Eskalacija nikad nije bila bliža"
-
Princ ZadraŠto će se dogoditi s brodom koji je potonuo na dno Jadrana? "Prema mojim saznanjima, u ponedjeljak bi trebalo krenuti...."
-
Beroševo trošenje šakom i kapomOvo je lista poliklinika koje su dobile najviše novca od HZZO-a: Prva na popisu dobila 19 i pol milijuna eura
