Evo što se dogodi ako naručite s interneta robu, a ne znate da je krivotvorena?

Kupovina robe putem interneta nerjetko predstavlja više rizik nego korisnu investiciju, a nerjetko se događa da takva roba ne prođe carinsku provjeru. Dio te robe se skladišti, dio uništava, no pravo je pitanje tko snosi odgovornost za naručenu robu - pošiljetelj ili primatelj. Evo što su nam odgovorili iz Carine.

Pročitajte i ovo Kažnjen je Preko hrvatske granice pokušao prokrijumčariti trofeje divljih životinja, pogledajte što je sve imao Pronađeno 720 litara Srbin uhvaćen na hrvatskoj granici: Oduzeta mu sva roba i izrečena vrtoglava kazna

"S obzirom da se pitanje odnosi na pošiljke u poštanskom prometu, napominjemo, da se primatelj pošiljke u smislu carinskih propisa, koji su u cijelost usklađeni s pravnom stečevinom EU, smatra carinskim deklarantom, te se, također, sukladnom carinskim propisima koji uređuju provedbu carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, o okolnosti donošenja rješenja o privremenom zadržavanju robe zbog postojanja sumnje u povredu prava intelektualnog vlasništva izvješćuje deklarant te primatelj robe. U tom smislu je sasvim nesporno te potpuno u skladu s EU carinsko-pravnom praksom da se o okolnosti sumnje u povredu prava intelektualnog vlasništva donošenjem rješenja o privremenom zadržavanju robe izvješćuje osoba primatelja robe, pri čemu je, također, nesporno da primatelj robe snosi sve eventualne štetne posljedice koje mogu proizaći iz okolnosti da je naručena roba krivotvorena te da ga eventualno neznanje ili neupućenost ne isključuje od primjene propisa", stoji u dopisu Središnjeg ureda Carinske uprave.

Kako prepoznati krivotvorenu robu?

Najčešći pokazatelj da se radi o možebitnoj krivotvorenoj robi su cijena proizvoda, koja je niža od uobičajene prodajne cijene, loša kvaliteta izrade i porijeklo proizvoda, pri čemu je općepoznata okolnost da je kupovina robe preko Interneta rizična sa stajališta njezine originalnost, posebno kada je razvidno da cijena robe drastično odstupa od cijene originala, ističe se u dopisu. "Do svibnja 2012. godine imali smo ukupno 337 slučajeva privremenog zadržavanja robe u poštanskom prometu. Od toga je 9 slučajeva okončano puštanjem robe, 95 uništenjem robe, dok su ostali još u postupku", navodi se u dopisu.

"Trošak uništenja robe snosi nositelj prava ili vlasnik, odnosno primatelj robe, a sukladno odredbama Uredbe o provedi carinskim mjera u vezi s robom za koju postoji sumnja da povrjeđuje određena prava intelektualnog vlasništva, pri čemu određivanje troška nije u nadležnosti Carinske uprave, niti Carinska uprava utvrđuje da li je do povrede prava zaista i došlo, nego samo utvrđuje opravdanu sumnju u povredu prava intelektualnog vlasništva i o činjenici privremenog zadržavanja robe izvješćuje uključene strane, kojima je prepušteno da u sudskom sporu ili međusobnim sporazumom riješe nastalu pravnu situaciju", pojašnjeno je u dopisu.

Najčešće kriovotvoreni brandovi

"Najčešće krivotvorene robne marke su: Adidas, Armani, Bjorn Borg, Burberry, Cartier, Chanel, Crocs, Lacoste, Louis Vuitton, Nike, Puma, Rolex, Stihl, Tommy Hilfiger i Versace. Također, najčešće predmetom naših postupaka i uništenja pod carinskim nadzorom bili su satovi, sunčane naočale, torbe, odjevni predmeti, obuća, parfemi i kozmetika, strojevi (motorne pile)", dodaju u Carini.

"Postupak provedbe carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnog vlasništva temelji se na zahtjevu nositelja prava. Naime, provedba carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnog vlasništva podrazumijeva inicijativu nositelja prava u smislu podnošenje pisanog zahtjeva za poduzimanjem carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnog vlasništva. Jednako tako opetovano naglašavamo da carinska služba ne arbitrira u spornom privatno-pravnom odnosu, odnosno ne rješava ga, nego samo ustanovljuje postojanje opravdane sumnje u kršenje prava intelektualnog vlasništva kao privatnog prava, što znači da je rješenje nastalog spora prepušteno inicijativi nositelja prava i odluci nadležnog suda, odnosno eventualnom sporazumu nositelja prava i osobe koja je sumnjivoj robi odredila carinsko dopušteno postupanje ili uporabu, odnosno koja je pokušala unos u ili iznos takve robe iz carinskog područja Republike Hrvatske", pojašnjava se u dopisu.

Ako nositelj prava postupi na opisani način, ističe se u dopisu, Središnji ured će donijeti rješenje o zadržavanju robe do primitka pravomoćne odluke nadležnog suda, a nositelj prava bit će obvezan zadržanu robu staviti u postupak skladištenja, sukladno važećim carinskim propisima.

Više informacija o nacionalnom sustavu provedba prava intelektualnog vlasništva u RH dostupno je na stranicama www.stop-krivotvorinama-i-piratstvu.hr/ koje su dostupne i s web stranice Carinske uprave www.carina.hr.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.