Tako Lidija opisuje jedan od najgorih osjećaja u životu, svoj prvi napadaj panike. Doživjela ga je prije više od 30 godina. Običan odlazak na piće pretvorio se u nešto što će je dugo pratiti. Drhtanje ruku dok je lijevala piće u čašu. I onda je krenulo. Bez ikakvog konkretnog povoda i pravog razloga, taj joj je događaj promijenio život. Iduće dvije godine živjela je u strahu i očekivanju kada će joj se to opet dogoditi.
Jednako kako danas živi Andrea. 'Misliš da si korak do smrti. Znači sad će te strefit nešto i gotovo je i samo čekaš taj trenutak', iskreno je ispričala Andrea. S paničnim napadajima bori se nešto manje od godinu dana, a oni su postali jedina stvar oko koje joj se vrti život. U stalnom očekivanju kada će se dogoditi sljedeći, Andrea je doživjela i ono što se stručno naziva fenomenom depersonalizacije. Strah i nelagoda u tolikoj mjeri preplave čovjeka da on počinje sumnjati u svoje postojanje.
>> Kristina boluje od epilepsije, mjesečno ima 7 napadaja
Neka istraživanja navode da svaki treći čovjek barem jednom u životu doživi ovo neugodno iskustvo. Žene dvostruko češće od muškaraca. No, zabrinjava podatak da od njega pati i sve više djece. Zbog simptoma koji podsjećaju na predinfarktno stanje, često odlaze na hitnu.
'Bitno je reći da je s tim osobama fizički sve u redu, oni imaju osjećaj straha čak i osjećaj da će umrijeti, ali oni neće umrijeti. To su simptomi koji će popustiti i proći, a baziraju na psihičkim i emocionalnim tegobama i nisu uzrokovani nekakvom bolešću', objašnjava doktorica Iverka Brigljević, liječnica na hitnoj.
Ipak, u malom broju slučajeva napadaji panike javljaju se kao posljedica poremećaja rada štitnjače ili nadbubrežne žlijezde. Najčešće nemaju nikakvu organsku osnovu i događaju se potpuno zdravim ljudima, psihijatar Miro Jakovljević slikovito je objašnjasnio što se događa: 'Ako ste nekad vidjeli automobil gdje se uključuje alarmni sustav pa vidite one žmigavce, sirenu, tuli, a nema nikoga. E tako je i kod osoba s paničnim poremećajem. Njihov alarmni sustav je preosjetljiv i onda se on aktivira sam od sebe'.
Što se zaista događa u organizmu? Navala adrenalina ubrzava otkucaje srca, pa mnogi osjećaju i pritisak u prsima. Iznimno neugodan osjećaj zbog kojeg se automatski javlja strah, a disanje postaje kratko i plitko. 'Ako se mi brinemo da to znači nešto opasno, onda se strah pojačava. Kako se strah pojačava, imamo još više takvih simptoma pa nas je još više strah i počnu katastrofična ponašanja', objasnila je psihologinja Dragica Barbarić.
Time nastaje začarani krug iz kojega je teško naći izlaz. To je moguće uz pomoć lijekova ili psihoterapije, no stručnjaci se razilaze oko pitanja što je bolje i učinkovitije. No svi se slažu s terapijom treba početi što prije. Strah od straha dovodi do sekundarnih fobija pa ljudi počinju izbjegavati izlaske iz kuće, situacije za koje misle da im potiču napadaje, razvijaju depresiju.
Koliko god neugodan i strašan bio, panični poremećaj događa se sasvim normalnim i zdravim ljudima. Niti jedan od strahova koji proganjaju osobe s napadajima panike, kažu stručnjaci, nikada se nije ostvario.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite PROVJERENO putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
